U Banskim dvorima razgovarala je s hrvatskim kolegom Andrejom Plenkovićem. Glavna tema je ulazak Finske, a s njom i Švedske, u NATO savez. Hrvatska vlada ima jasan stav da dvije zemlje trebaju postati članice. Nakon razgovora, izašli su dati izjave za medije.
Pročitajte i ovo
"Mi smo također razgovarali i o situaciji nakon ruske agresije na Ukrajinu. Ta je invazija stubokom promijenila i međunarodne odnose i sigurnosne ugroze na europskom kontinentu", rekao je Plenković naglasivši humanitarnu katastrofu od 13 milijuna raseljenih Ukrajinaca te navevši i druge posljedice rata.
"Ta situacija ima za posljedicu i rast cijena energenata, rast cijena hrane koje stoje blokirane u silosima. To dovodi do velike ugroze, osobito u Africi kojoj čak prijeti i glad. To bi moglo uzrokovati dodatne nestabilnosti i nove migracije prema Europi. Razgovarali smo i o dodjeli statusa kandidata EU Ukrajini. Objasnili smo premijerki važnost izmjene izbornog zakona u BiH", ispričao je hrvatski premijer.
"Čuli smo želju Finske da žele, napuštajući politiku neutralnosti, postati članica NATO-a. Mi poštujemo taj izbor jer u ovakvim okolnostima NATO je sigurnosni kišobran koji žele i Finska i Švedska. Hrvatska to jako dobro razumije", dodao je.
"Pozicija hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano jasna i čvrsta, a to je da podržavamo te ambicije Finske i smatramo da, ako je to izbor zemlje koja je nama partner u EU-u, onda taj izbor trebamo poštivati i podržati", kazao je.
Sanna Marin je zahvalila Hrvatskoj na potpori. Naglasila je kako se nada da će brzo postati članica NATO-a te da će Finska i Hrvatska i tamo uskoro biti saveznice.
"Nema bliskijeg odnosa od onog kad ste dio istog obrambenog saveza i spremni braniti jedni druge bezuvjetno", dodala je i podsjetila da je ruski rat u Ukrajini izmijenio sigurnosno ozračje za generacije. Naglasila je važnost novih sankcija prema Rusiji.
"Sretna sam što će Hrvatska ući u eurozonu iduće godine. Pritom imate našu potporu", dodala je.
Na pitanje je li raspravila nesuglasice s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, rekla je da su razgovarali.
"Imali smo dobar razgovor danas. Njegova je pozicija vrlo jasna, nema nikakvih problema s Finskom i Švedskom u NATO-u. Vjerujemo u vašu potporu. Važno je jedinstvo u Europi u ovakvim trenucima", rekla je Marin.
"Bio je to dobar sastanak. Dobar razgovor", dodala je.
Plenković je istaknuo da će se njegova vlada zalagati za zaštitu prava bosanskohercegovačkih Hrvata i europski put BiH, ali "bez da uz taj napor nepravedno i nekorektno uvjetujemo put Švedske ili Finske u NATO".
"Jedno s drugim nema nikakve veze. Naša je zadaća da objasnimo finskoj i švedskoj premijerki položaj Hrvata u BiH i dobijemo potporu za ispravljanje nepravdi, a ne da njihov odabir dovodimo u pitanje“, dodao je Plenković.
Time je ne imenujući predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića kritizirao njegovo inzistiranje da se zeleno svjetlo Finskoj i Švedskoj, koje su aplicirale za NATO kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine početu 24. veljače, uvjetuje reformom izbornog zakona u BiH čime bi se onemogućilo bošnjačko preglasavanje malobrojnijih Hrvata.
Finska premijerka neodređeno o statusu kandidata BiH
Hrvatska nije usamljena u upozoravanju na nepravedno zapostavljanje zemalja zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU i u tome se ističu Slovenija i Austrija.
Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon kazala je da će na idućem samitu europskih lidera Slovenija zatražiti davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini, nakon što je prošloga tjedna Komisija predložila davanje statusa kandidata za članstvo u EU-u Ukrajini i Moldovi.
Plenković je rekao da "neovisno o zadnjim inicijativama iz Austrije i Slovenije, ako ima jedna zemlja koja podržava kandidatski status i europski put BiH, onda je to Hrvatska".
"Sve što se događalo na Vijeću u vezi BiH dolazilo je na poticaj Hrvatske", dodao je hrvatski premijer, istaknuvši kako je Zagreb konzistentan u takvoj politici.
Podsjetio je i da je BiH predala zahtjev za članstvom u EU-u upravo kada je član predsjedatelj predsjedništva bio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Plenković smatra da davanje kandidatskog statusa BiH "mora ići u korak s izmjenama izbornog zakona".
"Izmjena izbornog zakona je ključni element kako bi abeceda demokracije i poštovanje jednakosti konstitutivnih naroda u BiH funkcioniralo", istaknuo je Plenković i dodao da trenutna situacija s biranjem hrvatskih predstavnika 'izvrgava ruglu duh i slovo Daytonskog sporazuma".
Upitana o stavu Finske prema davanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, Marin je odgovorila da Finska još nije zauzela poziciju, ali da ima 'dugu povijest podržavanja proširenja Europske unije'.
"Važno je ozbiljno razmotriti sva pitanja koja su važna državama članicama", kazala je.
