Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je sudjelovao na svečanosti puštanja u probni rad Vjetroelektrane Senj u hotelu Sheraton u Zagrebu prigodno se obratio sudionicima svečanosti te je pritiskom gumba, na daljinu, pustio Vjetroelektranu Senj u probni rad.
Riječ je o najvećem vjetroparku u Hrvatskoj, a uključuje izgradnju 39 vjetroagregata pojedinačne snage četiri MW na površini od 65 kilometara četvornih, od čega se 29 vjetroagregata nalazi na području Grada Senja, a 10 na području općine Brinje.
Radovi na izgradnji vjetroparka počeli su 20. srpnja 2019. godine, a on je prva velika kineska investicija u Hrvatskoj vrijedna oko 230 milijuna eura i vjetroelektranu je gradila kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation Ltd.
Ukupna snaga budućeg vjetroparka bit će 156 MW, a godišnje će proizvoditi 530 mil. kWh električne energije. Službeni početak rada vjetroparka očekuje se do kraja godine i operativno će se koristiti barem sljedeće 23 godine.
"Ovaj projekt je dio onoga što SU dvije temeljne piste razvoja Hrvatske, Europe i svijeta - to su zelena i digitalna tranzicija. Ovaj se ubraja u zelenu tranziciju i ova investicija od 200 milijuna eura u čistu energiju predstavlja jedinstvenu vrstu ulaganja, to je projekt koji je vrijedan i bitan za Hrvatsku, Ličko-senjsku županiju, Brinje, te za ukupnu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije", istaknuo je Plenković u prigodnom govoru naglasivši da je ovaj projekt realiziran unatoč svim okolnostima vezanima s pandemijom i potresima.
Hrvatska je tijekom proteklih nekoliko godina unaprijedila odnose s Kinom, dodao je Plenković podcrtavši da je riječ o mandatu njegove Vlade te da je između Hrvatske i Kine u prošloj godini razmjena iznosila milijardu i 400 milijuna eura: "Ona se povećala i to govori da su odnosi između Kine i Hrvatske u vrijeme naše odgovornosti dobili drugu dimenziju''.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Plenković smatra da će 39 vjetroagregata predstavljati bitan doprinos u 3,5 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj: "S te strane ostvarit ćemo ciljeve da Hrvatska ima minimalno 32 posto udjela obnovljive energije do 2030. na razini Europe. Danas smo na 29 posto, time ćemo pridonijeti i smanjenju uvoza električne energije, pridonijeti daljnjem niskougljičnom razvoju s konačnim ciljem postizanja klimatske neutralnosti, to su naše ambicije do 2050. godine".
Podsjetio je i da je Hrvatska usvojila niz strateških dokumenata na tom tragu te da su u proteklih pet godina kapaciteti vjetroelektrana porasli za 65 posto.
