Na početku sjednice u uvodnom govoru premijer Andrej Plenković podsjetio je na rast BDP-a u drugom tromjesečju i opetovao zadovoljstvo tim podatkom, kao i malim brojem nezaposlenih. S obzirom na to da je ovo 14. kvartal zaredom da se bilježi pozitivno kretanje što se tiče stope BDP-a, naglasio je da su jako zadovoljni.
"Ako se ovi trendovi nastave u trećem i četvrtom kvartalu, a nema razloga da tako ne bude, stopa rasta bit će doista visoka u odnosu na druge članice EU-a. S velikim stupnjem sigurnosti možemo već danas pretpostaviti da ćemo biti među dvije ili tri članice s najvišom stopom rasta", pohvalio se Plenković . Dodao je da se takva dinamika uklapa u procjene programa Vlade, gdje nakon dosadašnjih 76 posto prosječne razvijenosti na razini EU-a na kraju prošle godine, želimo doći na 77,5 posto na kraju ove godine.
"Naš rast, za koji Vlada već nekoliko mjeseci projicira da bi na kraju godine mogao biti oko tri posto, sigurno će dovesti do visoke stope u odnosu na druge članice EU-a'', rekao je i istaknuo: "Dokazali smo da nakon dosadašnjih 76 posto prosječne razvijenosti, želimo već ove godine otići gore za još 1,5 posto i na kraju mandata naše treće Vlade biti na 80 do 82 posto."
Napomenuo je i da se uoči sjednice Vlade susreo s predsjednikom Vlade Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim te pozdravio hrvatske paraolimpijce i poželio im uspjeh u Parizu. Još jednom je izrazio sućut povodom smrti SDP-ova Predraga Freda Matića: "Žao nam je da je tako rano preminuo. Izražavamo sućut njegovoj obitelji i kolegama i prijateljima."
Hrvatska traga za 1792 osobe
Vlada je prihvatila Izvješće o napretku u traženju i identificiranju osoba nestalih u Domovinskom ratu, a Plenković je naglasio da će Vlada promovirati ovu temu te da će se o njoj više govoriti.
"Republika Hrvatska 33 godine od početka oružane velikosrpske agresije traga za još 1792 nestale i smrtno stradale osobe, a za koje nije poznato mjesto ukopa. Riječ je o najdugotrajnijoj posljedici Domovinskog rata i najsloženijem humanitarnom pitanju", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved
Od 2016. godine, naglasio je, Vlada je unaprijedila proces traženja i intenzivirala mnoge aktivnosti te donijela Zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu: "Temeljem prikupljenih saznanja, provedena su cjelovita terenska istraživanja na 396 lokacija, kojima je pretraženo 955.000 kvadrata." Najveći broj lokacija pretražen je na područjima Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske te Požeško-slavonske županije. Na tim područjima su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 190 osoba, a u istom razdoblju identificirani su posmrtni ostatci 268 osoba.
Medved je podsjetio i na pronalazak pet masovnih grobnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Najsloženija i najzahtjevnija lokacija je u Petrovačkoj doli kod Vukovara s obzirom na to da je riječ o aktivnom odlagalištu otpada, čija pretraga traje već 2,5 godine: "Ukupno smo pretražili oko 950.000 kubika smeća i otpada, među kojima su pronađeni posmrtni ostaci najmanje 10 žrtava, što je dokaz njihove daljnje dehumanizacije nakon ubojstva."
U procesu traženja nestalih uvedene su inovativne metode pretrage terena, nabavljena je najsuvremenija oprema za pretragu te obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka, posebna pozornost posvećena je odnosu s obiteljima nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu, Savezom obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te zajednicom udruga civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, pobrojao je Medved i pozvao sve koji imaju informacije o nestalima da to dojave Ministarstvu branitelja ili drugim institucijama.
Dan sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce
Gotovo točno 17 godina prošlo je od kobnog 30. kolovoza 2007. kada je gašenje požara na otoku Kornat postalo najveća tragedija u povijesti hrvatskog vatrogastva u kojoj je smrtno stradalo 12 vatrogasaca, a do danas nema odgovora na brojna pitanja.
Vlada je na sjednici usvojila odluku kojom predlaže Hrvatskom saboru da 30. kolovoza odredi kao Dan sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce.
Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman preminuli su gaseći požar na otoku Kornat, a naknadno su ozljedama u bolnici podlegli Ante Crvelin, Tomislav Crvelin, Marinko Knežević, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Ante Juričev Mikulin. Bili su članovi Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, DVD-a Vodice i DVD-a Tisno. Najstariji Ivica Crvelin i Marinko Knežević imali su 52 godine, a najmlađi Marko Stančić iz DVD-a Tisno još nije bio napunio 17 godina.
Jedini koji je preživio tragediju je Frane Lučić, koji i danas nosi teške posljedice zbog zadobivenih opeklina.
Plenković je zahvalio svim vatrogascima na požrtvovnosti proteklih godina, ali i u ovoj zahtjevnoj protupožarnoj sezoni: "Sa zadovoljstvom smo u poziciji da Vlada prihvati ovaj prijedlog odluke i uputi ga Saboru."
"Vatrogasci su u službi građana već dugih 160 godina, spremni su podnijeti žrtvu vlastitog života kako bi spasili ljude i imovinu od požara, poplava, potresa, pandemija i drugih ugroza u RH. Nažalost, izvršavajući svoju humanu dužnost brojni vatrogasci su izgubili vlastite živote ili su doživjeli ozlijede koje svjedoče težini ovakvog posla", istaknuo je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Podsjećajući na stradavanja brojnih vatrogasaca prilikom gašenja požara tijekom Drugog svjetskog i Domovinskog rata, ali i njihovih ubojstava, kao i na one stradale posljednjih godina, poseban naglasak stavljen je na kornatsku tragediju. "Ova sjednica i ovaj dan će ući u povijest hrvatskog vatrogastva", poručio je Tucaković.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
