Plenković o izboru novog predsjednika Vrhovnog suda: ''Nema nikakve ustavne krize. Ništa se ovdje dramatično ne događa''

''Nema nikakve ustavne krize'', poručio je utorak premijer Andrej Plenković. Odbacio je navode da, zbog toga što nije izabran novi predsjednik Vrhovnog suda, a aktualnom predsjedniku Đuri Sessi istječe mandat, Hrvatskoj prijeti ustavna kriza.

''To tko govori, govori krivo, loše. Ništa se ovdje dramatično ne događa da bi bila ustavna kriza. Imamo proces izbora koji nije uspio u prvom pozivu, nije uspio u drugom pozivu, ići će treći poziv pa se nadamo da će uspjeti'', kaže Plenković.

''Ne vidim čemu takve izjave''

Rekao je da neće komentirati izjavu predsjednika Zorana Milanovića koji je kazao da nasljednik Đure Sesse neće imati legitimitet.

''To je na medijima da ga pitaju zašto tako grubo vrijeđa zamjenika predsjednika Vrhovnog suda, to je gospodin Marin Mrčela. Ne vidim čemu takve izjave koje direktno ponižavaju ljude koji su ozbiljni i koji svoj posao rade dobro'', odgovorio je premijer.

Pročitajte i ovo Treća sreća Nova sjednica već je zakazana: Državno sudbeno vijeće u srijedu odlučuje o trećem javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda

Pročitajte i ovo DANAS GLASANJE U SABORU Otvoreno pismo Zlate Đurđević: "Zajedničke interese politike i sudstva dokazuje kampanja difamacije koja dolazi iz sudačkih redova"

Dodaje da ne vidi zašto bi proces reizbora trajao godinama. ''Sve je podnošljivo, neće se ništa čudno dogoditi. Vrhovni sud će funkcionirati, država će funkcionirati, vi ćete raditi, imat ćemo svi plaće. Nema tu nikakve drame, nije to ništa neuobičajeno u demokraciji'', kaže i poručuje da situacija s izborom predsjednika Vrhovnog suda neće utjecati na reformu pravosuđa.

''Ne znam koja je teza više kriva i ispraznija, ta da imamo ustavnu krizu ili ta da čelna osoba Vrhovnog suda ima ikakve veze s ikakvom reformom pravosuđa'', zaključio je premijer Andrej Plenković.

Obećao pomoć Požeštini

Premijer je u utorak u Požegi, nakon susreta s požeško-slavonskom županicom Antonijom Jozić i gradonačelnikom Požege Željkom Glavićem, najavio da će odluka o prvoj pomoći stradalom području Požeštine biti donesena na sjednici Vlade u četvrtak.

"Ove štete Požeško-slavonska županija sa svojim općinama i gradovima sigurno ne može sama sanirati. Jako nam je bitna podrška vlade", rekla je županica Jozić. S njom se složio i gradonačelnik Glavić koji je podsjetio i na štete od velikih bujica početkom lipnja.

"U gradu Požegi ima 1.700 stambenih objekata kojima su oštećeni krovovi, prozori, fasade kojima je potrebna pomoć. Ona mora biti žurna kako ne bi nastale nove štete. U prethodnom nevremenu s buičnim poplavama bilo je 7,5 milijuna kuna štete", rekao je Glavić i podsjetio da su velike štete i na objektima gospodarskih subjekata i na poljoprivrednim kulturama.

Što konkretno građani mogu očekivati?

Nakon što je Plenković najavio prvu odluku o pomoći stradalima u nevremenu, novinari su ga pitali koja je to konkretna pomoć koju poljoprivrednici mogu očekivati.

Premijer je rekao da na prijedlogu mjera već radi ministrica poljoprivrede Vučković i da će one uvažavati činjenicu kako će dio poljoprivrednika posljedice nevremena osjećati više godina.

Plenković je najavio da će prvi dio pomoći stradalima ići od ministarstava, a drugi dio rasporedit će županija i lokalna samouprava. Prema njegovim riječima takav model raspodjele pomoći pokazao se dobrim u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pročitajte i ovo MJEŠTANI POŽEŠTINE NA MUKAMA Spašavao strojeve od nezapamćene tuče pa i sam stradao: "Pogodio me led, rasjekao mi glavu na tri mjesta. Vide se kopče"

Novinari su na osnovu tvrdnji poljoprivrednika pitali bi li štete bile manje da je funkcionirao sustav protugradne obrane. Predsjednik vlade je rekao da je protugradna obrana dobra i da koristi, ali da je upitno bi li ona bila učinkovita s ovim nevremenom, tako snažnim u tako kratkom vremenu.

Na pitanje kako će se isfinacirati pomoć Požegi, pomoć za potresom stradala područja te covid kriza Plenković je podsjetio da je nedavno prošao rebalans proračuna i da će vlada nastojati pomoći kao i u "covid krizi" kada je za isplatu 700.000 plaća osigurano 34 milijarde kuna. Prema njegovm riječima, sredstva se nalaze na stavkama ministarstava i u vladinim financijskim rezervama.