Vlada je dala pozitivno mišljenje na oba izvješća predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i predložila Saboru da ih prihvati. No, zapela su na saborskom dnevnom redu, i to još od svibnja 2021. godine, kada je uvršteno ono za 2020. godinu, te od travnja 2022. za 2021. godinu.
Stoga je oporba prikupila 30 potpisa kako bi se Dobronićeva izvješća raspravila u roku od tjedan dana, a nakon današnje rasprave i prihvaćanja na Odboru za pravosuđe Sabor će o njima raspravljati na plenarnoj sjednici u četvrtak.
Oporba jedva dočekala Dobronića, ali i zaredala zahtjeve za stanku
Da rasprava o Izvješćima kasni, upozorio je prvi na početku sjednice Odbora SDP-ov Peđa Grbin zatraživši stanku koju mu je predsjednik Odbora SDP-ov Mišel Jakšić odobrio.
''Opet se događa ista situacija da rasprave o izvješćima izuzetno važnih tijela na dnevni red Sabora dolaze kad oporba za njih prikupi potpise. To je neprihvatljivo. Mislim da ne postoji osoba u Hrvatskoj koja misli da je stanje u pravosuđu u Hrvatskoj idealno, još sam i blag. ... Nismo tu samo da kritiziramo one koji ih podnose, nego i da se raspravi kako popraviti stanje u pravosuđu'', kazao je Grbin.
Stanku je zbog kašnjenja rasprave zatražio i Nikola Grmoja iz Mosta, koji je podsjetio i na stav Vrhovnog suda u slučaju franak, a koja ide u korist banaka, kako je ustvrdio.
''HDZ opstruira sudstvo da bi hobotnica mogla opstati''
''Iz Izvješća se vidi da postoji sustavno zanemarivanje i potkapacitiranje sudstva. Ne mogu nego reći da se radi o sustavnom i namjernom potkapacitiranju sustava pravosuđa od strane HDZ-ove vlasti da bi hobotnica mogla opstati'', ustvrdila je Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka, koja je također zatražila stanku, kao i Vesna Nađ iz Socijaldemokrata.
Nađ je upozorila da bi raspravi trebao prisustvovati i ministar pravosuđa koji nije tu. Naime, iz Ministarstva je prisutan državni tajnik Juro Martinović.
''Tko će nam suditi? Nepalci?''
''Sudovi sude u špajzama'', kazala je Nađ govoreći o lošim uvjetima u pravosuđu i zapitala tko će u budućnosti suditi: ''Nepalci? Ne mogu Nepalci biti suci jer nisu hrvatski državljani''.
''Čini mi se da ste vi tu kao Don Quijote, idete na vjetrenjače, a vjetrenjače samo lete'', kazala je Nađ Dobroniću i zaključila: ''Stanje u sudstvu je katastrofalno. Krivo je Ministarstvo, kriva je država''.
I drugi su zatražili stanke, uključujući i HDZ, a Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta (DP) poželio je dobrodošlicu Dobroniću i dodao kako stanje pokazuje da jedna osoba ne može popraviti pravosuđe.
Javio se i Hrvoje Zekanović: ''Mi danas imamo oko 200 točaka na dnevnom redu, svaka je jednako važna. Neke imaju interes javnosti, a oporba bira one gdje može dobiti političke bodove. Što je s aferom Indeks, što je s aferom Vrtovi sunca?'' ''Jeste li sankcionirali kojeg sunca? Što ste napravili?'' upitao je Dobronića.
Potpredsjednik Odbora Krunoslav Katičić ustvrdio je da HDZ poštuje nadležnosti svih tijela i da nema puno prigovora.
Dobronić iscrpno izložio stanje u pravosuđu
Dobronić je na početku 20-minutnog izlaganja podsjetio da je 2020. bila pandemijska godina pa je malo porastao priljev predmeta, kao i godinu nakon: ''To je oko milijun i 300.000 novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao COVID-19, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku''.
Upozorio je da se broj sudaca svake godine smanjuje: ''Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina. Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro. Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje. No, kontinuirano se zatrpava predmetima. Dijelom je to sistemske naravi - ako imate probleme s kreditima u švicarskim francima, to je najmanje 100.000 predmeta pred općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znatno bolja. No puno je različitih uzroka sistemske prirode.''
Što se tiče brzine rješavanja, kazao je da je na razini županijskih sudova ostvaren značajan napredak: ''Tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija - sustav po kojem se žalbe raspodjeljuju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo. Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo nauštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta''.
''Situacija škripi na prvostupanjskim sudovima''
Situacija, kazao je, još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim, a krediti u švicarskim francima su glavni razlog tome na općinskim sudovima: ''Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema, a razlozi su dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je i taj da nisu na vrijeme dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja''.
Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema, istaknuo je Dobronić i dodao: ''Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, da tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja. Od 2019. su prekršajni sudovi ukinuti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele pa je to, logično, rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta''.
''Smanjuje se broj starih predmeta. Dodatno sam naložio svim županijskim sudovima da dostavljaju izvještaje o starim predmetima i koji su rezultati odluka suda u Strasborgu. Broj se smanjuje. Išlo bi još bolje kad bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije'', naglasio je predsjednik Vrhovnog suda.
Upozorio je da je Vrhovni sud bio zatrpan prijedlozima, no to se sad smanjilo: ''U razdoblju otkad sam imenovan uspjeli smo prebaciti 10 sudaca na Vrhovni sud. Pokazali su se kao jako dobri. 12.000 neriješenih predmeta smanjili smo na šest ili sedam''.
''Suci su potplaćeni, sve ih je manje i rade u lošim uvjetima''
Upozorio je i da cijelo vrijeme postoji problem lošeg stanja sudskih zgrada: ''Ne samo da nisu funkcionalne, nego one moraju reprezentativne, a nisu čak ni minimalno funkcionalne. To se posebno moglo vidjeti u pandemiji kad se nije moglo razdvojiti stranke na dva metra. Po meni to je odnos prema sudovima kao da je to referentska služba u ovisnom odnosu na Ministarstvo pravosuđa. Ako smo se uvrstili u tih nekih 15, 20 zemalja EU-a, onda moramo i u tom dijelu slijediti praksu. ... Kad bismo strancima htjeli nešto pokazati, nemamo više od pet ili šest sudova, a u Zagrebu nemamo što''.
Što se tiče plaća sudaca, rekao je da Hrvatska ima dobar zakon, ali kad se gleda razvoj situacije, toliko je puta mijenjan na razne načine: ''Nema koncepcije i ne razumije se da plaća kod sudaca nije samo pitanje plaće, nego njihove neovisnosti, položaja i ugleda pa se mora regulirati pitanje sudačke mirovine kao postotak od plaće i pitanje usklađivanja plaća sudaca s inflacijom. Kod sudskih službenika, oni su toliko loše plaćeni da pojedini imaju minimalnu plaću i tu je problem što imaju zakonski status državnih službenika. Postavlja se pitanje mogu li na sudovima raditi državni službenici? Sve dok ostavimo ovaj sistem, nećemo moći zadržati sudske namještenike u službi. Premda netko misli da se na sudovima ne radi, situacija je takva da su na sudovima jako opterećeni. To je velik gubitak za sud''.
''Treba vidjeti gdje cure informacije, a ne odmah mijenjati zakon''
Afera kojima se bavi pravosuđe ne nedostaje i oporba će vjerojatno iskoristiti priliku da se o njima opet raspravlja u Saboru, a jedna od tema mogla bi biti i nedavna najava premijera Andrej Plenkovića koja je izazvala brojne kritike.
Riječ je o izmjenama Kaznenog zakona (KZ) i Zakona o kaznenom postupku (ZKP) zbog curenja informacija iz istraga. Negodovanje je na tom polju i sam Dobronić već izrazio očitovavši se negativno o tom pokušaju, a velika tema su i dalje pravosudni aspekt slučaja franak te posvojenja iz Konga.
Odmah nakon što je Dobronić završio svoje izlaganje, Grmoja mu je uputio dva pitanja zatraživši njegov stav upravo o izmjenama ZKP-a te vezano uz posvajanja u Kongu kako je moguće da sudac ne napravi minimalnu provjeru oko posvajanja.
''Sigurno da nije dobro da cure informacije i da novinari budu prisutni u onom trenutku kada policija privodi nekoga u subotu ujutro. Očito su od nekoga saznali, to je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi. Međutim tu se radi da samo zbog tog problema ne treba mijenjati ZKP. Treba provjeriti praksu i zaoštriti disciplinu, a eventualno ako se onda utvrdi da ipak treba mijenjati nešto, onda se zakon ne treba mijenjati samo zbog toga jer to su temeljni zakoni koji trebaju trajati pet do 10 godina'', upozorio je predsjednik Vrhovnog suda.
O Zambiji: ''Pitanje je hoćemo li ikada uspjeti otkriti pravu istinu''
Što se tiče posvojenja iz Konga, upozorio je da ''cijela zavrzlama nastaje kod toga što kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haške konvencije, tada o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. U Kongu o tome odlučuje sud za djecu i onda da bi to bilo u redu mora odluku odobriti i hrvatski sud''.
Podsjetio je da domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda nego je tu u pitanju upravni postupak i o tome odlučuju centri za socijalnu skrb.
Govoreći o Kongu i Zambiji objasnio je: ''Dobili smo ulogu koju u redovnim procesima posvojenja sudovi nemaju. Iza toga slijedi pravna praznina što u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenje o priznanju dodatno provjeri jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Što se tiče provjere, to je složena situacija. Redovni put bi bio da se ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. No, djeluju uvjerljivo, imaju klauzule pravomoćnosti. Ne može se reći da je to što su sudovi radili do kraja provedeno lege artis, ali ne može im se do kraja ni zamjeriti''
''Vidjet ćemo što će od svega toga biti. Pitanje je hoćemo li ikada uspjeti otkriti pravu istinu. Problem je nastao u DR Kongu. Oni su uveli tu zabranu 2016. godine, ali su odonda imali više od 100 odluka o međunarodnom posvjenju. Problem nastaje kad su sudovi i njihova Vlada u velikom sukobu jer Vlada odbija izdati izlazne dozvolu, čak i za djecu koju su sudovi legalno odobrili i onda je problem kako to legalizirati'', upozorio je Dobronić.
Pročitajte i ovo
''Ni o čemu nemate stav, želite se svidjeti svima'', zamjerio je Zekanović Dobroniću i opetovao pitanje: ''Snosite li odgovornost za zastaru u aferi Index i Vrtovi sunca i ako ne snosite, zašto? Što ste napravili da sankcionirate suce koji su odgovorni za zastaru?"
''Mediji bi trebali biti puno profesionalniji''
"Svrha ovog izvješća nije razgovarati o pojedinim predmetima. Naravno da osjećam moralnu odgovornost. Ne smijem govoriti o konkretnim predmetima", kazao je Dobronić.
Odgovor nije mogao dati ni u dijelu slučaja Franak, naime, na Grbinovo pitanje u kojem roku se može očekivati sjednicu i donošenje odluke u aferi Franak, predsjednik Vrhovnog suda je odvratio: ''Bez obzira na sve i što to pogađa 50.000 do 60.000 ljudi koji su konvertirali, to predstavlja proces odlučivanja pa ne mogu i ne smijem odgovoriti. Mogu reći da se radi sve što je normalan slijed u takvim slučajevima i da se zna da dva vijeća imaju suprotna mišljenja. To nije nemoguće, to se događa".
Katičić je Dobronića tražio da kaže koji je njegov stav prema presumpciji nevinosti. ''Činjenica da curi podatak na početku istrage, da novinari doznaju kad će netko biti priveden, to vrijeđa dostojanstvo i to nije dopušteno, tu ćemo morati provesti ozbiljnije istraživanje kad se ponovi. To je neprofesionalno, toga ne smije biti. Svi koji su pod istragama, za njih vrijedi presumpcija nevinosti, a problem je u načinu prenošenja informacija. Dijelom se nalazimo u situaciji kad se toliko ocrni čovjeka da je sucima teško donositi odluku. Mediji bi trebali biti profesionalniji'', kazao je Dobronić.
Objasnio je da nije problem objava samih informacija nego način na koji se to prikazuje: ''Ako medijima netko pokloni informaciju, njihovo je pravo da to objave, samo moraju to raditi tako da se ne prejudicira krivnja i ne prikazuje tu osobu kao unaprijed osuđenu. To je sad glavni problem'', upozorio je.
''Prije nekoliko godina bili su prosvjedi protiv sudske prakse jer da ona olako tretira djela protiv spolnog uznemiravanja pa je uzet jedan predmet s mora. Mediji su počeli pisati tako da su tog istražnog suca ocrnili, a da zapravo nikakve prave informacije nije bilo. Prikazali su to tako da je Izvanraspravno vijeće donijelo odluku pod pritiskom medija koju je kasnije ukinuo Ustavni sud'', podsjetio je Dobronić.
Vrhovni sud će sam potaknuti izmjene oko ovršnog postupka ako se Ministarstvo ne izjasni
Regulacije ovrhe, zastare dugova, pitanje prodaje nekretnina u ovršnim postupcima, bile su teme o kojima je njegov stav zanimao Benčić.
''Čekali smo Ministarstvo da vidimo ima li namjere napraviti nešto oko ovršnog postupka. Većina blokiranih su u domeni potrošačkog prava, ali temelj blokada su ovršni naslovi koji nisu vidjeli dana kontradiktornog postupka pred sudom. To su isprave koje su izdali ili javni bilježnici ili zadužnici ili solemnizirani ugovori. Iznenađujuće je da se opiremo promjeni sustava. Suština europskog zakonodavstva i sudske prakse da ovakav način izdavanja rješenje o ovrsi, gdje bilježnik izdaje rješenje bez uvida u meritum, time se krši europsko potrošačko pravo'', upozorio je Dobronić.
Kazao je da je iznio konkretne prijedloge i dodao: ''Pričekat ćemo još malo Ministarstvo da se izjasni, a onda ćemo mi na Vrhovnom sudu na sjednici zauzeti stajalište po kojem ćemo to promijeniti i na to ćemo pozvati i sveučilišne profesore da se izjasne. Svaki sud ima punu ovlast otkloniti primjenu domaćeg zakona ako utvrdi da njezin konačni učinak onemogućuje punu primjenu direktive. To smo već davno trebali napraviti''.
Ima li osjećaj da postoji sustavna namjera blokiranja pravosuđa, pitao je predsjednika Vrhovnog suda bivši ministar pravosuđa HDZ-ov Dražen Bošnjaković.
Dobronić je istaknuo da sadašnje stanje nije odgovornost samo ove Vlade i ministra: ''To je rezultat 30-godišnjeg zanemarivanja pitanja uređenja sudskih zgrada i sad je to došlo do kraja. Ubrzalo se potresima. Dosta se radi, uglavnom uz pomoć Svjetske banke. Unatoč svim naporima to jednostavno nije dovoljno. Mora biti više i sistematičnije. Radi se dosta, ali bez koncepcije. Treba nam graditeljski standard kako sudovi trebaju izgledati, koji su to minimalni uvjeti da bi se nešto moglo zvati sudnicom. Bez obzira na sve, sve sam rekao na podlozi činjenica''.
''Pozvao sam sve predsjednike općinskih i trgovačkih sudova da čujem izvještaje o situaciji sa zgradama, zapisničarima/namještenicima i informatizacijom. Unatoč svim naporima, Općinski sud u Zagrebu se uređuje, ali nije gotovo. Isto u Rijeci, u Splitu je pri kraju. Koliko nema sustavnosti u tome, vidi se na primjeru zgrade Suda u Zlataru koji je trebao biti Županijski sud da bi to bilo ukinuto i sad je ostao samo Općinski sud. Iz temelja se mora promijeniti poimanje kako sud treba izgledati'', upozorio je Dobronić.
Odgovarajući na pitanje HDZ-ove Marije Jelkovac o nedostatku kadrova i nedostatnim plaćama, kazao je: "Što se tiče plaća, pri dnu smo. No, nisam pobornik dizanja plaća jer su u Njemačkoj veće. Treba podići plaću da se ljude može privući i zadržati. Ne postoji razlog zašto sudski savjetnik ne bi i dalje ostao u sustavu i da bude zadovoljan, a ne da imamo situaciju da dobri i iskusni savjetnici zbog nezadovoljavajuće plaće razmišljaju o odlasku sa suda''.
''Vi ste svjetsko čudo!''
''Vi ste svjetsko čudo!'' - ustvrdio je SDP-ov Arsen Bauk, podsjetivši da je Dobronić čovjek oko kojeg su se uspjeli usuglasiti i premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović, a zanimalo ga je vlada li i dalje nepovjerenje prema njemu na Vrhovnom sudu: ''Je l' se Kartaga popravila ili je treba razoriti?''
''Meni je prilično jasno zašto su suci bili protiv mog dolaska. Oni su a priori bili da im dođe jedan sudac sa suda prvog stupnja, to je bilo apriorno nepovjerenje. Čini mi se da je ono nakon određenog vremena nestalo. Nisu znali kakav sam ja i mislim da su sada vidjeli da razloga nema. Mislim da je prilično normalna situacija, ne mogu reći za sve, ali mislim da kod većine nema nepovjerenja'', kazao je Dobronić.
''U Njemačkoj osoba koja radi na trančiranju polovica ima veću plaću nego sudac u Hrvatskoj", ustvrdio je Davor Bernardić iz Socijaldemokrata, a zanimalo ga je kako Dobronić surađuje s resornim ministrom Ivanom Malenicom.
"Kakav treba biti odnos Ministarstva i Vrhovnog suda? Mislim da tu ima veliko razilaženje u koncepciji. Razlika je u tome što mi jedini imamo ustavni položaj, mi smo jedini samostalan organ vlasti i u tom dijelu situacija je drugačija. Ministarstvo pravosuđa treba biti opća služba u službi sudova. Oni to dijelom rade, ali radi li se to dobro, to ipak ne zadovoljava, a oni nemaju taj odnos u pristupu da je to njihova osnovna obaveza. Njihova glavna dužnost je osigurati nam uvjete za rad", rekao je sudac Dobronić.
Predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zlata Đurđević pohvalila je Izvješća i pitala ga jesmo li na putu ukidanja državnih škola za pravosudne dužnosnike te hoće li doći do objave presuda
"Što se tiče prvog, mi smo razgovarali o tome i nismo bili oduševljeni promjenama. Sudski savjetnici koji su u sustavu, ocjenjivanje će biti ključno, a to će raditi predsjednik suda. Odmah smo rekli da to nije dobro. Čini mi se da je to uvođenje državne škole ipak dvojbeno, postavlja se pitanje što bi netko tko je položio pravosudni ispit iznova trebao dokazivati? Ljudi se tako iscrpljuju prije nego se i mogu natjecati za mjesto suca'', kazao je predsjednik Vrhovnog suda.
Što se tiče objava presuda, kazao je da Ministarstvo ima nešto u planu 2024./2025. ''Mi smo se na Vrhovnom sudu dogovorili da presude koje su dostupne samo sucima na portalu odmah budu dostupne svim odvjetnicima u Hrvatskoj uz minimalne preinake. Oni će se morati obvezati da neće imena stranaka igdje iznositi. Odmah bi se moglo sve bitne odluke koje donosimo i koje su objavljene, učiniti dostupne odvjetnicima'', kazao je Dobronić.
Jakšića je zanimalo da Dobronić još jednom jasno iskaže stav o informaciji da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju.
"To ne dolazi u obzir. Položaj DORH-a je definiran Ustavom, pitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti, i sad policija sudjeluje u istražnim radnjama, a bitan princip je taj da moramo uvesti pojam pravne kulture, odnosno pravne tradicije. Ako nemamo tradiciju da je policija ta koja optužuje, onda se takve temeljne stvari ne mogu stalno mijenjati. Moramo se držati naše tradicije, a to radi DORH", objasnio je Dobronić.
"Vlada će predložiti Saboru da se izvješće prihvati'', opetovao je nakon kratke stanke državni tajnik Martinović i kazao da resornog ministra danas nema jer je u Parizu i bit će ondje cijeli tjedan: "Da bi ministar pravosuđa bio na svim mjestima gdje bi trebao biti, trebalo bi ih biti četiri. Zato imamo tri državna tajnika''.
''Moramo doći do potpune istine o Zambiji''
"Mislim da do potpune istine u slučaju Zambija moramo doći. Sami ste rekli da nije sve bilo lege artis. Spominjao se sud u Zlataru i sumnjive odluke, sve treba istražiti. Moramo doći do potpune istine, u pitanju je moguća trgovina djecom", poručio je Grmoja.
Zanimalo ga je i pitanje vraćanja ovrha na sudove: ''Javni bilježnici preuzimaju sve više predmeta, Vlada predlaže i novi Zakon o izvanparničnom postupku da se još više toga prebaci na njih, ali smatram da to nije dobro".
Dobronić mu je na to kazao da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja radi na prijedlogu Zakona: ''Očitovao sam se o tome. Moramo određene direktive prenijeti. EU je ozbiljnije pristupila kolektivnim tužbama. Nismo mi tu do kraja slobodni, radimo to jer moramo po EU direktivi. Kolektivna tužba je opasna stvar jer će iza sebe imati nezadovoljne ljude, a može dovesti i do propasti poduzetnika koji ne mora biti kriv, otvara se prostor za velike manipulacije''.
Što se tiče prenošenja poslova na bilježnike, tu postoji problem, kazao je: ''Doista treba biti oprezan s tim. Uvode se izmjene u zemljišno-knjižnim postupcima, ali ja bih to stavio u širi kontekst - prisutan je trend da se činjenica preopterećenosti sudova koristi za obrazloženje za postupno smanjenje nadležnosti sudova. Taj problem prebacivanja nadležnosti, odnosno oduzimanja nadležnosti počeo je s prvom varijantom Zakona o predstečajnoj nagodbi koja je bila nevjerojatna. Fina je dobila ulogu suda i kad odluči ona, sud je samo morao odobriti. To je zastrašujuće. Kasnije je izmjenama Zakona to ispravljeno. S druge strane se bilježnici ne koriste za neke nadležnosti koje se može''.
Zekanović je opetovao upit o zastarama u slučajevima Index i Vrtovi sunca, a Dobronić je ponovio: "O konkretnim slučajevima ne razgovaramo'' Dodao je i da je sazvao sjednicu: ''Razgovarali smo o zastarama i kako da se to ne ponavlja. Neću konkretno odgovarati, stvar je složena i nisam pokrenuo stegovne postupke jer sam procijenio da to ne bi bilo opravdano, ali sam upozorio da ću to napraviti ako se bude ponavljalo".
Niz pohvala Dobnroniću je upućeno jer Izvješća o kojima se raspravljalo nisu samo suhoparni statistički podaci, nego i analiza problema te prijedlozi mogućih rješenja.
Ne postoji nikakva odgovornost prema građanima od strane vlasti kad mi tek sad raspravljamo o ovim Izvješćima, upozorila je Đurđević i dodala da to pokazuje potpuno nefunkcioniranje demokracije u Hrvatskoj. Iako je pravosuđe jedan od najvećih problema koje imamo, vlast ne pokazuje dovoljno razumijevanja, dodala je i upozorila na manjak demokratske kulture u Hrvatskoj.
Vidi se to, kazala je, i na načinu na koji se vodi i teče sjednica Odbora: ''Dva Izvješća za dvije godine izlaganje o njima svedeno je na 20 minuta, a prije toga su zastupnici 20-ak minuta iznosili razloge za stanku''.
''Izgradnja i informatizacija sudova, odnos prema službenicima, pitanje nagrađivanja onih koji rade svoj posao...'' to su samo neke od zadaća koje je predsjednik Vrhovnog suda iznio kao zadaće resornog Ministarstva, primijetila je Đurđević i istaknula da je pitanje neovisnosti pravosuđa ne samo pitanje sudstva i DORH-a nego i države da osigura uvjete rada.
