Predsjednik Sjedinjenih Država, tko god on bio, bit će odabran po elektorskom izbornom modelu. Kako to funkcionira, analizira Jasmina Bojić.
Podijelite
Iako će na izborima američki birači zaokruživati Kamalu Harris ili Donalda Trumpa, njihovi glasovi zapravo neće izravno odlučiti o novom stanaru Bijele kuće. Amerikanci biraju elektore, koji će onda glasovati za predsjednika.
Svaka američka savezna država ima određeni broj elektora, koji je jednak broju predstavnika te države u američkom Kongresu, odnosno u Senatu i Zastupničkom domu. Neke države imaju svega tri elektora, poput Aljaske i Sjeverne Dakote. Najmnogoljudnija Kalifornija ih ima 54, Teksas 40. Kad se sve zbroji, ukupno je 538 elektorskih glasova. Za pobjedu kandidat mora osigurati 270.
Uoči predsjedničkih izbora, svaka stranka će u svakoj saveznoj državi izabrati svoje elektore. Nakon izbora, glasovi birača u tim državama odlučit će jesu li pobijedili elektori Demokrata ili Republikanaca.
U većini država, kandidat koji osvoji većinu osvaja i sve elektore. Samo u Maineu i Nebraski glasovi birača raspoređuju se proporcionalno. Isto tako, većina država tradicionalno je naklonjena jednoj od dviju političkih opcija, crvenoj ili plavoj. Ali, pred svake izbore, u nekim državama pobjednik je neizvjestan. Ove godine ih je sedam. To su takozvaneswing države, u kojima je potpora kandidatima podjednaka. S 93 elektora one će odlučiti hoće li pobijediti Harris ili Trump.
To je razlog zašto se upravo oko Nevade, Arizone, Wisconsina, Michigana, Pensilvanije, Sjeverne Karoline i Georgie vodi žestoka borba. Kamala Harris i Donald Trump često ih posjećuju i tamo održavaju predizborne skupove. Pogotovo sada, u završnici kampanje.
Na izborima 2020., bilo je pet swing država. U svima je pobjedu odnio Joe Biden. Na kraju je osvojio 306 elektorskih glasova i postao predsjednik SAD-a.
Četiri godine prije, rezultat je bio neizvjestan u 11 saveznih država. Trump je pobijedio u njih sedam, osvojio 304 elektorska glasa i došao do pobjede. No, te 2016. dogodilo se još nešto. Trump je postao predsjednik, iako je imao tri milijuna glasova manje od protukandidatkinje Hilary Clinton. Problem je što su ti glasovi bili u manjem broju država.
Nakon izbornog dana, sukladno glasovanju birača, elektori će se sredinom prosinca okupiti u svojim saveznim državama i glasovati za predsjednika i potpredsjednika. 6. siječnja u Kongresu će njihovi glasovi biti službeno prebrojani, nadamo se bez scena viđenih nakon posljednjih izbora 2020., kada su Trumpovi pristaše upali u Kongres. Novi predsjednik ili predsjednica prisegnut će na svečanosti 20. siječnja 2025.