Milanović u Kninu prozvao BiH zbog optužnica protiv hrvatskih zapovjednika: "Tim ljudima se neće suditi u Hrvatskoj, taj film nećete gledati"

Okupljenima u Kninu u četvrtak se pobratio i predsjednik RH Zoran Milanović.

Pročitajte i ovo Velika svečanost U Zvonimirovu gradu posljednje pripreme za obljetnicu Oluje: Ekipa Dnevnika Nove TV provjerila je kako je protekao dan Operacija Oluja Knin spreman za obilježavanje posebnog dana: " Tisuću je oluja haralo, a samo je jedna vrijedna slobode hrvatskoga naroda"

"Operacija Oluja je jedan od najsmjelijih i najbolje organiziranih poduvata u hrvatskoj povijesti, to nije običan transakcijski posao", kazao je Milanović.

"Strah je prokleti suputnik, ali i mudar savjetnik. Strah nije bio jači od mladih momaka koji su kretali u akciju. Želim da hrvatska država u svojim nastojanjima, ambicijama, uspjesima i pomutnjama ima tu organizaciju, čvrstu stegu koju je tada imala Hrvatska vojska. Mjesecima su pripremali obruč da poraze neprijatelja. HV te 1995. nije bila superiorna vojna sila u smislu vojne tehnologije, nastala je radom, uspjehom i rijetkim neuspjesima, ali faktor je bio čovjek", kazao je Milanović.

"I danas kada kupujemo modernu tehniku, opet ništa bez ljudi. Sjetimo se tih ljudi. Ovo nije jedino bojište, ali je možda najvažnije. Njih više tisuća, ali ne puno više od toga, kao i uvijek mali broj pravih ljudi, radili su i stavili na kocku svoje živote. Oni su napravili nešto što se po organizaciji rijetko kada događa u hrvatskoj povijesti", dodao je Milanović.

"To su naši zapovjednici, profesionalni vojnici, ali i ljudi koji do rata s vojskom nisu imali veze. To je Ante Gotovina, Rahim Ademi, Damir Krstičević, Ante Kotromanović, pokojni zapovjednik Ivan Korade. Bez njih ne bi ovoga bilo. I naravno političko vodstvo koje bez vrhunskih vojnika, zanosa i vjere ne može ništa. Kada se to sve sklopi, ono što se zove sinergija ili zanos, to je bio predsjednik Republike Franjo Tuđman. To su ključni bili i Gojko Šušak i Ivan Jarnjak, žao mi je što nije s nama danas, ali bit će valjda sljedeće godine", rekao je Milanović.

"Prošle godine imali smo proslavu gesta, svjesni da je oko rata i u ratu bilo i nedopuštenih činova i zločina. Zločina je bilo na sve strane. Ne može biti svaka žrtva ista. Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti", rekao je Milanović.

Teški odnosi s Haagom

"Ja s gestama nemam problema, cijela moja politička karijera vrlo je često bila gesta prema slabijima, a to su u Hrvatskoj u ovom slučaju manjinski pripadnici. Tu preko brda, u Oklaju, tu su ubijani 92., 93., i 94. bake i djedovi na njihovim kućnim pragovima. Ovo ne govorim zbog balansa jer tu balansa nema. Oni su imali naivnu vjeru da mogu ostati na svojem pragu. Za ta ubojstva skoro da nije nitko odgovarao, a radi se o desecima ljudi. I to zaslužuje pijetet i to treba naglasiti", rekao je Milanović.

Navodi da je prošlo 26 godina od rata te da je iza nas teška serija odnosa s Haškim tribunalom.

"Za neke stvari smo bili odgovorni, no optuživani smo i za stvari koje nemaju veze s mozgom", rekao je Milanović.

Neće dozvoliti suđenje hrvatskim zapovjednicima

"Vidimo i dan danas da u susjednim državama, u BiH za koju želim vjerovati da su prijateljska, zasipaju Hrvatsku optužnicama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti otprije 20 i više godina. To nije dobro za međusobne odnose. Tome treba reći - 'Gospodo, taj film nebute gledali, tim ljudima se neće suditi u hrvatskoj državi, mi ćemo ih zaštititi po svaku cijenu, to su naši ratni zapovjednici'", istaknuo je Milanović.

"Mi tuđe ne tražimo. Svi ti ratovi su bili bitke za kontrolu prostora. Hrvati su mala nacija, mala zajednica duha, a ne krvi, svijesti o zajedničkom porijeklu. Krenemo li stalno žaliti nad sobom i smatrati se žrtvom, kukati da nas nema i da ćemo izumrijeti, nećemo se previše pomaknuti naprijed. Nama izumiranje ne prijeti", rekao je Milanović dodajući da činjenica kako nas danas ima manje nego prije 20 godina - nije razlog za paniku.