U Hrvatskoj nedostaju neki osnovni antibiotici: ''Objave HALMED-a ne odražavaju realno stanje''

Trenutačno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije, pa je i potrošnja antibiotika veća.

Dodatni je problem nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju, pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Pročitajte i ovo ZDRAVSTVENA (NE)PISMENOST Upute o lijeku recept za glavobolju: ''Pa tko to razumije? Dobit ću proljev od ovoga''

Povremeno nedostaje lijekova za tlak i kolesterol

"Na tržištu nemamo dovoljno sirupa amoksicilina i klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već gotovo godinu dana je stalni problem s klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda, pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom."

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, govori predsjednica HLJK-a.

Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.

Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da nijedan ne bude dostupan na tržištu.

Također, u Hrvatskoj nema tzv. kritičnih nestašica, odnosno situacija da za neku bolest nema nijednog lijeka.

Pročitajte i ovo Udruge pacijenata i proizvođači Hrvatskoj prijeti nestašica lijekova: "Među najgorima smo po inovativnim terapijama, a stanje će se i pogoršati"

Objave HALMED-a ne odražavaju realno stanje

"Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje", istaknula je Soldo u razgovoru za Hinu.

Izvještaji i sustav praćenja nestašica ovisi o prijavama proizvođača, koji bi trebali na vrijeme prijaviti sve nestašice na tržištu, objasniti razloge i predvidjeti rok kad se određeni lijek vraća na tržište jer o tome ovisi izdavanje zamjenske terapije pacijentima.

"Danas ima više od stotinu lijekova koji su objavljeni u sustavu kao nestašice, a u praksi u ljekarnama je problem puno veći. Pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kad nestašicu lijeka objavi HALMED, inače ljekarnici i liječnici obiteljske medicine pacijentu ne mogu izdati zamjensku terapiju", ističe Soldo.

Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalista koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.

Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU-a.

Ana Soldo, predsjednica HLK - 3 Foto: DNEVNIK.hr

"Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna prikupljat će se podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovu dolasku na tržište, kako bi se moglo pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima", kaže Soldo te dodaje kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.

Pročitajte i ovo TROŠAK PADA NA BOLNICE Više od 60 lijekova odlazi s popisa skupih lijekova HZZO-a: "Dovodi se u pitanje nastavak liječenja pacijenata"

Uzrok nestašica nedostatak supstanci i snižavanje cijena

Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama.

"Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstance za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem, onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka", kaže Soldo.

No nestašice imaju uzrok i trendu snižavanja cijena lijekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, kaže Soldo

Istraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.