'Pred očima nam se događa nasilna preraspodjela preostalog'

Vlada je pompozno najavila kako će novim načinom oporezivanja velik broj građana od 1. srpnja imat i razlog za veselje. No ispostavilo se da će najviše razloga za veselje imati građani koji imaju primanja viša od 20, odnosno 30 tisuća kuna. Oni će, po novom sustavu oporezivanja dobiti najviše. Upitali smo ekonomske analitičare što ćemo dobiti novim poreznim stopama.

tri vijesti o kojima se priča Liječnici imaju važno upozorenje! Dječak se na intenzivnoj u Splitu bori za život: To im je najteži slučaj do sada GOTOVA ISTRAGA Policija objavila nove detalje o slučaju teško ozlijeđene bebe spasila ga hitna "Gušio sam se polusvjestan, a liječnica se ponijela prema meni kao prema smeću"

'Novi sustav poreza krši Ustav RH'

Mijenjanjem stopa poreza na dohodak Vlada pogoduje bogatima tako da tu nema prevelike logike, tvrdi za Dnevnik.hr ekonomski analitičar prof. dr. sc. Luka Brkić. Objašnjava kako novim načinom oporezivanja dolazi do povrede 51. članka Ustava koji kaže da se porezni sustav mora temeljiti na jednakosti i pravednosti, a to kod ove mjere nije slučaj. Luka Brkić tvrdi kako Vlada novim oporezivanjem zasigurno neće potaknuti veću potrošnju.

'Netko s plaćom od pet tisuća kuna, koji će po novom sustavnu oporezivanja dobiti dodatnih 100-tinjak kuna, sigurno neće ekstra više trošiti i tako pokretati gospodarstvo. Zdrava potrošnja može se povećati samo proizvodnjom, to je već bezbroj puta ponovljeno', objašnjava u čemu je suština problema. Luka Brkić ističe kako se novim načinom oporezivanja ipak vidi da se Vlada pomiče s mrtve točke i da su shvatili da se nešto mora mijenjati. 'Ovo može biti prvi korak u izmjenama, ali bez suštinskih strukturalnih reformi nema dugoročnih zaključaka. Tako da ako sve ostane samo na ovim poreznim promjenama, nažalost, neće biti dalekosežnih rezultata', zaključuje Brkić.

Ekonomski analitičar Slavko Kulić zadnje Vladine mjere, odnosno izmjene poreznih stopa naziva novim zamahom koji služi tome da se nasilu u korist moćnika uzme ono što je preostalo. 'Nema tu zapravo ništa nelogično, ono što je ova država počela '91. godine sada samo nastavlja. Sve nove mjere poduzimaju se kako bi se postojeći održali na vlasti', kaže Kulić i upozorava kako se kod nas radi o ultimativnom odnosu te kako je sve u rukama moćnih.

>> Novi obračun plaća: Građanima milijarda kuna u džep

>> Vladina ekonomija sve se više svodi na jedno - zaštititi najbogatije

'Republika Hrvatska predala se zapadu, na tu stranu jako naginjemo i vrlo je izgledno da ćemo na tu stranu i pasti. Onda ćemo ostati prazna mješina i primjer što se događa s narodom koji nije znao opstati', kaže ekonomski analitičar Slavko Kulić koji dodaje kako kod nas sve mjere imaju dnevne važnosti te uopće nema dugoročnih rezultata. 'Pred našim očima događa se nasilna preraspodjela preostalog, a ni opozicija ni znanost ne reagiraju na ono što rade strani vlasnici uz pomoć domaćih podanika', kaže Kulić. 'Drugim riječima, kod nas Vlada zakonski provodi svoju volju bez otpora, odnosno, bez otpora siromašnih', pojašnjava Kulić.

Ivica Urban, istraživač s Instituta za javne financije kaže kako nije dobro da se izmjene u poreznim dohocima donose naglo već kaže da bi se porezne promjene trebale unaprijed osmisliti, isplanirati i objasniti građanima ciljeve reforme. Urban ističe kako je za pokretanje gospodarstva uz potrošnju vrlo bitna i štednja građana. 'Štednja nam donosi gospodarski napredak. Štednja građana odlazi preko banaka ili investicijskih fondova u poduzeća koja tako dobivaju kapital i povećavaju proizvodnju. Što ljudi bolje raspolažu svojim dohocima, to je bolje za društvo', kaže Urban i objašnjava da se on zbog toga zalaže za smanjenje poreznog tereta od kojeg će svi građani biti na dobitku, i oni viših i nižih prihoda.

Predložene promjene u porezu na dohodak doista će smanjiti teret obveznika s najvišim dohocima, no oni će i dalje plaćati apsolutno i relativno značajno više od ostalih. 'Jedan posto obveznika s najvišim dohocima pridonosi ukupnom prihodu od poreza na dohodak i prireza s gotovo 30 posto, a tako će otprilike ostati i nakon promjena. Svrha poreznog sustava trebala bi biti prikupljanje prihoda za javne potrebe, a ne kažnjavanje tržišno uspješnih pojedinaca', objasnio je Ivica Urban.