Tijekom proteklog tjedna potvrđen je prvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca na području grada Opuzena, navodi se u priopćenju.
Pročitajte i ovo
Riječ je o karantenskom štetniku na području Europske unije, podrijetlom iz Azije, koji je u Hrvatskoj prvi puta utvrđen 2012. te je tada adekvatnom provedbom mjera iskorijenjen, no ponovno je zabilježen 2018. godine.
Naime, taj je štetnik u proizvodnim nasadima (mandarine) zabilježen u Konavlima 2018. godine, a od tada se proširio prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije te prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske).
Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta, pa je tako do sada u Hrvatskoj, osim u nasadima agruma, nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).
Ministarstvo u priopćenju navodi kako je, u cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma, donesena Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca - Aleurocanthus spiniferus (Quaintance), pri čemu se pozitivni lokalitet Opuzen nalazi izvan demarkiranih područja.
"Zbog važnosti proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve, nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja narančinog trnovitog štitastog moljca na novozaraženom području, na kojem će Ministarstvo poljoprivrede u nadolazećem razdoblju povećati broj pregleda", ističu iz resora poljoprivrede.
Inače, izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice, što za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Izrazito napadnuti listovi mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.
Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka. Osim mehaničkog uklanjanja zaraženih biljaka, suzbijanje se obavlja i primjenom kemijskih insekticida ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.
Zbog gospodarske važnosti i rizika koje štetnik predstavlja za domaću poljoprivredu, nad njime se od 2015. provodi sustavni nadzor. U nadzor su uključeni administrativni, stručni, znanstveni i materijalni resursi Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te Državnog inspektorata, ističu iz Ministarstva.
Nadzor se, dodaju, financira iz državnog proračuna, a za cilj ima brzo i pravovremeno otkrivanje štetnika kako bi se provele mjere njegova iskorjenjivanja i sprečavanja širenja.
HAPIH je tijekom 2022. godine na program nadzora štetnih organizama utrošio 1,2 milijuna kuna, pri čemu je nadziran 71 organizam, među njima i Aleurocanthus spiniferus.
Uz te aktivnosti, od prvog nalaza štetnika u Hrvatskoj također se sustavno radi na edukacijama poljoprivrednika i stručnjaka te na javnim kampanjama, napominju iz resora poljoprivrede.
