'To je psihološki trik na koji ljudi pogotovo lako padaju'

Gledajući ponašanje Hrvata u trgovinama ne možemo se ne zapitati kakvi smo zaista kao nacija. Jesu li Hrvati potrošačka nacija ili prevladavaju ovi drugi racionalni potrošači?

‘Hrvati su potrošačka nacija, ali bih tako definirao i sve druge nacije čija gospodarstva karakterizira slobodno tržište. Od 1990. mi smo odabrali život u tržišnoj ekonomiji koju pokreće i održava potrošnja građana. Samim time potrošnja je došla u središte društva i to ima najmanje dvije snažne psihološke posljedice. Prvo, potrošnja je snažan izvor našeg identiteta. Preko proizvoda koje kupujemo mi sami sebi, a onda i drugima definiramo tko smo i što smo. Drugo, vrijednost pojedinca u zajednici u znatnoj je mjeri definirana njegovom potrošnjom. Ljudi našu vrijednost dijelom procjenjuju na temelju naše potrošnje. Zato neki ljudi svoju poziciju u društvenoj hijerarhiji pokazuju npr. markom automobila ili odjeće’, kaže dr.sc. Zvonimir Galić, profesor psihologije potrošnje s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Nismo dovoljno upoznati s vlastitim potrošačkim pravima

Profesor Galić je živio godinu dana u SAD-u, pa kaže kako je imao dobru priliku na svojoj koži usporediti 'pravo' potrošačko društvo s hrvatskim, tranzicijskim. 'Moj dojam je da zaostajemo i u pozitivnim i negativnim aspektima. Naše društvo je manje konzumerističko i materijalističko, ali istovremeno izvlačimo manje pozitivnih karakteristika iz života u takvoj ekonomiji. Primjerice, nismo dovoljno upoznati s vlastitim potrošačkim pravima i nedovoljno pazimo dobivamo li uvijek odgovarajuću vrijednost za uložen novac', smatra profesor Galić.

tri vijesti o kojima se priča užas u SAD-u Djevojka (15) oteta dok je šetala psa: Otac locirao njezin mobitel i spasio je, poznato što se dogodilo Otkrio želju Ovo je postala najpoznatija kuća u Hrvatskoj: Luka Modrić je želi kupiti UŽAS U GLINI Tijela dvojice muškaraca pronađena u obiteljskoj kući! Otkriven je uzrok tragedije

'Čarobnica za financije' - nova kolumna na portalu Dnevnik.hr

Prof. dr. sc. Sanja Stanić, pročelnica odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu smatra da Hrvati jesu potrošačka nacija, 'ali u posebnom smislu. Živimo u potrošačkom društvu koje se u Hrvatskoj razvija zadnja dva desetljeća. Osnovno obilježje ovog društva je da je ono posljedica masovne i izuzetno produktivne proizvodnje koju kao takvu može održavati jedino masovna i sve veća potrošnja. S obzirom na to, svi pojedinci u potrošačkom društvu nužno moraju biti potrošači; sve obrazovne skupine, dobne skupine, sve socijalne strukture … Razlika među njima je u obimu potrošnje, zatim u ukusima i potrebama.'

'Potrošnja je zamijenila rad i zanimanje kao primarni životni interes i pokazatelj. Ljudi se definiraju i grade svoje identitete prema tome koliko i kako troše, a manje prema tome koliko i kako rade. Stoga je u potrošačkom društvu teško ne biti potrošač, i stoga bi Hrvati bili potrošačka nacija, s tom naznakom da potrošnja zavisi od materijalnih mogućnosti pojedinca. Da je kojim slučajem ekonomska situacija u Hrvatskoj bolja, da nema toliko nezaposlenih i da plaće rastu, sigurno da bi i potrošnja bila veća. Rad, štednja, asketizam i zadovoljavanje potreba obilježja su ranijih društava, a obilježje društva u kojem živimo je potrošnja, hedonizam, ugađanje sebi. Jednostavno rečeno, mi živimo potrošnju, naš stil života je potrošački', objašnjava prof. Stanić.

U tome troše li Hrvati iznad svojih mogućnosti slažu se oboje

'U razdoblju prije početka recesije velik broj naših građana je trošio puno i kupovao daleko iznad stvarnih materijalnih mogućnosti. Razlog za to su bile prilike u kojima smo se našli. U jednom trenutku na dohvat ruke nam je bio standard života kakvim bismo htjeli živjeti (automobili i stanovi na kredit, novi šoping centri) i imali smo priliku doći do njega. Banke su nudile ‘povoljne’ kredite za stanove i automobile, trgovine kupovinu na kartice i mi smo na to pristali. Svi su nam nudili da konzumiramo sad, a platimo kasnije što je psihološki trik na koji ljudi pogotovo lako padaju. Nažalost, trend gospodarskog rasta i povećanja standarda na koji smo računali nije se nastavio što je rezultiralo posljedicama koje danas osjećamo’, kaže prof. Galić.

‘Očigledno je da trošimo preko svojih mogućnosti, međutim, pitanje je kolike su naše mogućnosti i na što se troši. Vjerujem kako postoji dobar dio ljudi koji se zadužuju jer drugačije ne mogu platiti račune ili održavati kućanstvo, kupiti što im je nužno. Zaduženost je postala veliki problem pojedinaca/obitelji i društva, jer se ljudi koji su zaduženi, ukoliko nemaju nikakva ili imaju niska primanja nalaze u začaranom krugu, tako da je oprost duga trenutačno olakšanje, ali ne i dugoročno rješenje. S druge strane, potrošačko društvo potiče zaduživanje (karticama, kreditima isl.), i zapravo je u interesu tog društva da mi potrošimo i ono što još nismo zaradil’, objašnjava prof. Stanić koja dodaje kako vjeruje da su se trendovi danas ipak promijenili ‘jer više nismo toliko uvjereni da se društvena i gospodarska situacija mogu kretati samo na bolje’.

‘Svijest o potrošačkim pravima u Hrvatskoj kontinuirano raste, naročito od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ali još primjetnije od pokretanja kampanje ‘Potrošači, upoznajte svoja prava!’. Kampanja je očito rezultirala boljom upoznatošću ljudi kako sa njihovim osnovnim pravima, tako i sa Savjetovalištima za zaštitu potrošača kao mjestima gdje mogu dobiti stručni savjet u rješavanju svog potrošačkog problema. Podaci koje svakodnevno prikupljamo mi u Savjetovalištu u Splitu, govore nam da se broj potrošačkih upita u 2015. godini povećao u prosjeku za otprilike 33%, u odnosu na isti period 2014. godine. ‘, kažu iz Saveza za zaštitu potrošača.