Gradonačelnik, župan i direktor Centra očekuju da će u roku od dvije godine biti gotova studijsko-projektna dokumentacija.
Pročitajte i ovo
"Ovo je veliki dan za grad i županiju. Mi na ovome radimo desetak godina. Promijenile su se dvije, tri Vlade, promijenila se dva,tri ministra, sad smo tu gdje jesmo i idemo naprijed", rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, kaže da će biti dovoljno posla, ali i određenih problema. "Nadam se da ćemo nakon određenog vremena doći do toga da će Centar za gospodarenje otpadom Zagreb proraditi i profunkcionirati", kaže Kožić.
Potpisom sporazuma stvoreni su preduvjeti za prijavu projekta na EU financiranje. Direktor Centra Igor Zgomba očekuje 85-postotno sufinanciranje projektne dokumentacije. No, još će proći barem četiri godine prije nego što se na Resniku baci prva cigla novog centra.
I baš zato što Zagrepčane čeka još nekoliko godina gospodarenja otpadom bez pomoći Centra, pitali smo gradonačelnika kamo ide otpad koji odvoje građani i baca li se on na istu hrpu na Jakuševcu.
"Ode tamo gdje treba! Pa nismo mi tolko blesavi da vozimo sve skupa pa da trpamo Jakuševac", odgovara Bandić.
No, ipak je priznao da svim Zagrepčanima Grad neće stići osigurati uvjete za odvajanje otpada do 1. veljače, kako je to posljednjih mjeseci više puta tvrdio. "Zagreb će prvi to napravit u Hrvatskoj i to za dvije godine. Slušajte me - za dvije godine! A Hrvatska ako to napravi za 4, ja ću biti sretan", kaže Bandić.
Pitamo se samo kako će onda Hrvatska do 2020. ispuniti zahtjev Europske komisije i odvajati 50 posto otpada.
Marina Lovrečki, direktorica zagrebačke Čistoće, objašnjava da je 1. veljače tek rok do kojeg gradovi i općine moraju donijeti akte o načinu prikupljanja miješanog komunalnog i odvojeno prikupljenog otpada. "Nakon te odluke, mi kao čistoća u roku od 90 dana moramo našim korisnicima, kojih je više od 390 tisuća, dostaviti izjave u kojima im nudimo našu uslugu. U roku od osam dana od primanja te izjave naši korisnici ih potpisane vraćaju u Čistoću", objašnjava Lovrečki.
Pojašnjavajući sustav naplate i obračuna, Lovrečki je rekla da će dio usluge pružati i putem vrećica. "Svi spremnici, i kante i vrećice, bit će označene tipskim bar-kodom. Kolokvijalno to nazivamo čipom. Sva vozila Čistoće bit će opremljena sustavima za prepoznavanje volumena otpada predanog od pojedinog korisnika. Govorimo o potpuno personaliziranom sustavu koji će našim sugrađanima biti vidljiv na njihovom računu", kaže Lovrečki.
Dodaje ipak da najveći problem Zagrebu, ali i ostalim velikim hrvatskim gradovima, predstavljaju zajednice korisnika. Tu imamo dvije kategorije. Imamo zgrade s vlastitim spremištima u koje možemo staviti spremnike za otpad, pa je lakše provesti kontrolu tko i na koji način odlaže otpad. A imamo i spremnike koji se nalaze na javnoj površini", kaže Lovrečki, dodajući da bi takozvane personalizirane kartice bile primjereno rješenje kada su u pitanju spremnici na javnim površinama. "Ali moramo biti svjesni da su to skupa rješenja", naglašava Lovrečki.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
