Čak 7594 poslodavca umjesto zapošljavanja plaća naknadu od 982 kune po svakoj osobi koju ne zaposle. Ukupno je to u 2017. iznosilo 197 milijuna kuna.
Iako postoje zakonske kvote koje poslodavci moraju ispuniti, još uvijek je više onih koji bi umjesto da zaposle osobu s invaliditetom radije državi plaćali mjesečnu naknadu. Razlog tome, kažu nam oni koji već godinama traže posao, jesu predrasude.
Vezani članci
Ines je priliku za posao čekala godinama - a sve je otežala činjenica da je gluha. Danas radi: glača, slaže i pere rublje u Domu za starije i nemoćne osobe. "Na početku je bilo teško, ali naučila sam", kaže nam ona. Na pitanje kako joj je što se tiče komunikacije s drugima, odgovara: "Bez problema, kao i s vama."
Uz Ines u ovom Domu rade još dvije osobe s invaliditetom, a uskoro kreće novo zapošljavanje. "Mislimo da su ti ljudi korisni u društvu, nismo pogriješili što smo ih uzeli. Osjećaju se ugodno, ovdje im je zgodno, a osjećamo se i mi korisno prema njima", kaže Pavo Ćorluka, iz Doma za starije i nemoćne.
A time i ispunjavaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Naime, sve tvrtke s najmanje 20 radnika moraju imati zaposleno 3 posto osoba s invaliditetom na broj ukupno zaposlenih. Tu kvotu ispunjava 1226 poslodavaca, a 52 je i premašuje, za što su i novčano nagrađeni - po svakoj zaposlenoj osobi 491 kunu.
No više je onih koji osobe s invaliditetom ne zapošljavaju. Čak 7594 poslodavca umjesto zapošljavanja plaća naknadu od 982 kune po svakoj osobi koju ne zaposle. Ukupno je to u 2017. iznosilo 197 milijuna kuna.
Na svojoj koži osjeća to Katarina. Obrazovanje koje je stekla pada u drugi plan kada poslodavci saznaju da ima 100-postotni invaliditet. "Sve je njima super, moj životopis i sve, ali kad me uživo vide, kad vide kako šepam, kak' se teže krećem, mislim da je to njima gotov slučaj", kaže Katarina Šimanović, prvostupnica ekonomije.
Upravo je to i najviše ljuti - što ne dobije ni priliku. "Oni imaju predrasude, misle da neću moć raditi taj posao jednako kao netko tko nema zdravstvenih problema", kaže ona.
Sav novac koji poslodavci uplaćuju zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom ide za te osobe. Njima se plaćaju poticaji za zapošljavanje, a izmjenama Zakona o rehabilitaciji planira se i više.
Damira Benc iz Zavoda za zapošljavanje osoba s invaliditetom poručuje: "Ta sredstva će se moći koristiti za razvoj sustava profesionalne rehabilitacije i jačanje centara za profesionalnu rehabilitaciju, i samim time omogućavanje boljeg ulaska osobe s invaliditetom na tržište rada."
Trenutačno je zaposleno 10.500 osoba s invaliditetom. A svoju priliku još čeka njih oko 7000.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.