Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Blještavilo sa svih strana, ugodna atmosfera, vesele božićne pjesme i vi u nekom trgovačkom centru. Sve je to dio nezaobilazne predblagdanske kupovine. I početak financijskog kraha za velik broj ljudi.


Posljednji je mjesec u godini. Mnogi bi rekli i - najrastrošniji. Ukoliko još niste pohrlili u predblagdansku kupovinu to vas tek čeka. I dok se mnogi vesele toj zabavnoj aktivnosti na kraju svake godine, velik je broj onih koji od nje strahuju. I to upravo zbog nedostatka samokontrole pri kupovanju.

Dr.sc. Andrijana Mušura Gabor nudi savjet kako da iz ovog perioda izađete što zadovoljniji.'Kao nekakvu preporuku, osim onih racionalnih o planiranju budžeta, predodređivanju gotovine i stavljanju u koverte, istaknula bih ulaganje u iskustvo, a ne samo kupovinu proizvoda. Zajednička večera ili odlazak na kuglanje, klizanje, posjet nekom događaju, ljudima stvara više pozitivnih osjećaja i sjećanja nego samo korištenje i kupovanje proizvoda', zaključuje stručnjakinja čiji savjeti će vam, nadamo se, barem malo pomoći.

Kako bismo barem ne trenutak proniknuli u um prosječnog hrvatskoj potrošača, pomogle su nam stručne osobe - dr. sc. Andrijana Mušura Gabor, psihologinja i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i psihologinja Sunčana Rokvić.

Vezani članci Uskršnja košarica 2021. - 5 Kako će izgledati uskršnja košarica? Hrana je jeftinija, ali sve se manje kupuje: "Već sam rezervirala šunku..." Božićne katastrofe (Foto: thechive.com) Male i velike nezgode nisu im uspjele pokvariti božićno raspoloženje

'Jedno nedavno istraživanje američkih potrošača utvrdilo je da je polovica ljudi pod pristiskom za vrijeme božićnih blagdana. Pritiskom da kupuju, daruju, pripremaju hranu, budu veseli i slično', opisala je dr.sc. Andrijana Mušura Gabor stanje ljudi koje se ponavlja iz godine u godinu.

'Kako bismo razumjeli ponašanje ljudi u ovo blagdansko vrijeme, važno je razmotriti kontekst darivanja i kontekst socijalnih utjecaja. Darivanje je način održavanja i jačanja socijalnih veza i posebno je naglašen tijekom Božića. Ljudi se međusobno daruju i stoga jer očekuju da će biti darivani. Ovo je jaka norma ponašanja ljudi - recipročnost u odnosima. Isto tako, kupovanjem darova kao da jednim dijelom kupujemo dobru sliku o sebi koju izazivamo kod drugih kada ih darujemo. Stoga ne čudi porast u kupovini luksuznijih proizvoda. Luksuz je povezan sa statusom. Pogotovo kada ga se žudi, ti proizvodi i luksuzni darovi zapravo pomažu popuniti te praznine u osjećaju vlastitog blagostanja', objašnjava psihologinja procese koji se događaju u našem umu prilikom kupovine.

Hrvatska gospodarska komora predviđa potrošnju veću nego lani

'Činjenica je, također, da smo mnogo sretniji kada kupujemo drugima nego sebi. No, s druge strane, ekonomska računica je po pitanju darivanja jako depresivna. Procjenjuje se da čak do jedne trećine vrijednosti dara druga strane ne percipira. Na primjer, ako neki dar platimo 100 kuna, druga strana će prosječno procjeniti da dar vrijedi između 70 i 90 kuna. Kada to razmatramo na razini državne potrošnje, onda pričamo o milijardama kuna zapravo bačenih u vjetar. Ekonomisti preporučuju kako bi racionalna strategija bila upitati darivanu osobu što želi ili jednostavno darovati novac.

Socijalni pritisci ogledaju se u masovnosti potrošnje. Gledamo što rade drugi, pa i mi osjećamo pritisak raditi isto. Pogotovo kada kupnju ostavljamo za zadnji tren pa zajedno sa masom ljudi jednostavno kupujemo ne razmišljajući. Uzmimo tu okruženje koje je jako stimulativno, veselih i živih boja, ugodne atmosfere i zamamljujućih mirisa. Još ako smo u dobrom društvu, teško je tome odoljeti', pojasnila nam je dr.sc. Mušura Gabor.

'Još bih istaknula mogućnost imaginacije koju nam iskustvo shoppinga omogućava. Iz prakse korištenja kupovine kao terapije dolazi objašnjenje da gledajući nove stvari i proizvode zamišljamo neki bolji život i 'poboljšane' sebe. U tim trenucima osjećamo se dobro i kupujemo tu poboljšanu sliku. Nažalost, taj dobar osjećaj brzo nestaje i na njega se brzo adaptiramo. Uz to, ljudi imaju tendenciju precjenjivati sadašnji trenutak i ne razmišljati o budućnosti. Ova pristranost pogoduje pretjeranom trošenju sada te posljedičnoj depresiji u siječnju i veljači', naglašava ova stručnjakinja momente o kojima definitivno treba voditi računa.

Tijelo otpušta određene hormone koji izazivaju osjećaj ugode

U analiziranju ponašanja ljudi tijekom predblagdanske kupovine pomogla nam je i psihologinja Sunčana Rokvić.

Zašto se događa da ljudi u ove predblagdanske dane kupuju više nego što im treba?

Kupovina novih stvari generalno utječe na naš organizam slično kao i kada jedemo neku hranu u kojoj uživamo, primjerice čokoladu. Tijelo otpušta određene hormone koji izazivaju osjećaj ugode i zadovoljstva te to doživljavamo kao određenu vrstu nagrade. To je povezano s okolinom u kojoj smo odrastali i koja smo ponašanja usvojili kao mali, no i biološki nam je predodređeno. Time je ponašanje kupovanja potkrijepljeno i razvija se obrazac u kojemu kad se osjećamo loše, kupimo si nešto što nas onda emocionalno nagrađuje i osjećamo se dobro.

U predblagdansko vrijeme su često prisutni popusti te je to promidžbeni trik koji nas 'zavarava' da kupujemo i stvari koje nam ne trebaju jer su 50%, 80% snižene i ako ih ne kupimo sada, propustit ćemo povoljne cijene s popustima jer oni imaju ograničeno trajanje. Tu je i dostupnost raznih predmeta koji nas privlače znatno više i češće u predblagdansko vrijeme jer ima primjerice štandova na putu do posla, puno reklama koje prikazuju ugođaj topline doma i obitelji u blagdansko vrijeme te naravno i tradicija poklanjanja poklona. Sve to utječe na nas da kupimo više stvari nego što nam je zaista nužno s objašnjenjem da su blagdani i da ćemo tako nagraditi sebe i svoje bližnje, da to zaslužujemo, da ćemo štedjeti u drugo vrijeme godine i slično.

Čine li to žene više od muškaraca?

U većini kućanstava su žene te koje donose odluke o kupnji potrepština za obitelj te je samim time očekivano da će onda one biti više podložne kupovanju više stvari nego im je zaista potrebno. Mi još uvijek živimo u tradicionalnom društvu te je uobičajenije da su žene u kuhinji i pripremaju hranu i slastice, a za blagdanskim stolom mora biti obilje, što je još uvijek jedna neslužbena norma društva u kojem živimo. Također, žene kupovanje poklona smatraju važnijim nego muškarci jer one više brinu o održavanju odnosa s drugima, a poklanjanje direktno pogađa u tu priču. No, muškarci nisu otporni na utjecaj promidžbe što se jako dobro vidi iz reklama u kojima većinu proizvoda namijenjenih muškarcima 'prodaju' oskudno odjevene zgodne žene.

Kako stati na kraj pretjeranoj kupovini?Pomoći može pisanje popisa za kupovinu i planiranje kupovine poklona unaprijed ili putem on line kupnje te onda s jasnom idejom odlazimo u kupovinu. Također, kad idemo na rasprodaje, pomaže kad znamo što nam točno treba od garderobe ili namještaja, odnosno što već kupujemo. Dobro je imati i financijski proračun koliko novaca smo predvidjeli potrošiti i planirati što unutar tog iznosa možemo kupiti od potrebnih stvari i što od nepotrebnih kako bismo 'sebe nagradili'. Važno je raditi kompromise i tražiti 'sredinu' jer ako smo inače skloni impulzivnim kupnjama, manja je vjerojatnost da ove godine ne kupimo apsolutno ništa što nam ne treba, nego recimo da donesemo odluku da si kupimo jednu ili dvije nepotrebne stvari ili da određeni iznos smijemo potrošiti na nešto nepotrebno.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook