Kako je Hrvatska zbog jedne stvari koja je mnogima donijela nevolje od velikog uvoznika postala - izvoznik struje

Galerija 2 2 2 2

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija? sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on

Poplavljene kuće, propali usjevi i potopljene ceste. Kataklizmične padaline u svibnju su nam donijele puno nevolje, no ako se već nebo moralo otvoriti, bilo je od njega i neke koristi.

Osim katastrofalne poplave svibanjske kiše donijele su nam i jednu blagodat - obilje jeftine i čiste energije. Više od polovice struje koja je u svibnju potrošena u Hrvatskoj proizvodena je u hrvatskim hidroelektranama.

A kišna je cijela godina. Zahvaljujući tome Hrvatska je, računajući i energiju iz nuklerane elektrane Krško, prvih pet mjeseci završila kao neto izvoznik struje. Rijetke su takve godine čak i u pamćenju najiskusnijih energetičara.

Hidroelektrane - dragulj u energetskom sustavu

"Ovo je rijetka pojava. To samo znači koliki su dragulj hidroelektrane u našem energetskom sustavu", navodi predsjednik Hrvatskog energetskog društva Ivica Toljan u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Marka Biočine.

U Hrvatskoj ima pedeset i osam tih dragulja, od čega 18 krunskih - velikih hidroelektrana kojima upravlja HEP. Njihovo gorivo je voda. Kad one rade, manje se mora koristiti skupa fosilna goriva.

Pročitajte i ovo U Zagrebu Nema kraja muci roditelja zbog opasnog parka za djecu: "Nakon jednog spiralnog prijeloma prsta i ugradnje šipke..."

Vode je ove godine gotovo dvostruko više nego lani. I ona ima ozbiljnu vrijednost - 220 milijuna eura. To je iznos za koji možemo reći da je s neba pao u HEP-ovu blagajnu.

HEP će sanirati gubitke

Takva mana iz nebesa HEP-u će dobro doći da sanira gubitke od prošle godine. No, nitko nažalost ne zna koliko nas kiše čeka najesen ili nagodinu...

"Nitko nama ne garantira da neće biti suša najesen ili zimu. Prema tome, mi gledamo bilancu u cijeloj godini, u cijeloj godini mi se uvijek vrtimo oko pet-šest Teravatsati proizvodnje iz hidroelektrana", objašnjava Toljan.

Pročitajte i ovo Nova odluka Dioničari Fortenova grupe odobrili refinanciranje obveznice

U zelenoj budućnosti ostatak bismo trebali pokriti većim ulaganjima u solarne i vjetroelektrane. Jer prije kiše često zapuše vjetar, a nakon nje uvijek zasja - sunce.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.