Popis stanovništva, ilustracija (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)
Popis stanovništva, ilustracija (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)

Popis stanovništva u Hrvatskoj koji će se provesti od 1. travnja do 7. svibnja 2021. bit će prvi koji će se provoditi i samopopisivanjem kroz elektronički sustav e-Građani, a građane koji se tako ne popišu posjetit će popisivači, predviđeno je nacrtom prijedloga zakona o popisu stanovništva 2021. koji je u javnoj raspravi.


Državni zavod za statistiku (DZS) taj je zakonski prijedlog u e-Savjetovanju objavio 31. listopada, a javna rasprava o njemu traje do 1. prosinca.

Nacrtom je predviđeno da će se popis stanovništva 2021. provoditi na dva načina - prvi je samostalno popisivanje osoba uz korištenje popisnog upitnika u elektroničkom obliku koji će biti dostupan u sustavu e-Građani, a drugi je s popisivačem koji će popis provesti osobnim intervjuom i pomoću elektroničkih uređaja.

Prva faza popisa putem samopopisivanja kroz elektronički sustav e-Građani provodit će se od 1. do 10. travnja 2021. godine. Nakon te faze uslijedit će stanka od pet dana u kojoj će DZS pripremiti prikupljene podatke iz prve faze za kontrolu u drugoj fazi koja će trajati od 16. travnja do 7. svibnja 2021. godine.

Moguće produljenje razdoblja popisivanja

U drugoj će fazi popisivači na terenu popisivati sve popisne jedinice koje nisu popisane u prvoj fazi, i to osobnim intervjuima sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja. U toj će se drugoj fazi ujedno obaviti kontrola i ispravak pogrešaka nastalih prilikom prikupljanja podataka u prvoj fazi popisa, predviđa zakonsko rješenje koje je u javnoj raspravi.

Zakonski tekst omogućuje da se iznimno, ako se ustanovi da do 7. svibnja 2021. godine nisu popisane sve popisne jedinice, razdoblje popisivanja produži do 21. svibnja 2021. godine. Odluku o tome donijet će ravnatelj statističkog zavoda.

Ravnateljica DZS-a Lidija Brković početkom rujna ove godine u intervjuu Jutarnjem listu izjavila je kako će popis 2021. "vjerojatno biti posljednji popis kolokvijalno rečeno 'na terenu'". "U RH, kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih 10 godina. No smjernice i preporuke Eurostata idu u tom smjeru da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini", izjavila je tada Brković.

Državni zavod za statistiku (Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL) Ukida se popis stanovništva: Država uvodi registar o tome tko s kim živi, gdje radi i kakav mu je razmještaj soba u stanu

Nakon popisa 2021., naime, svake bi se godine ažurirao broj stanovništva i struktura kućanstava putem administrativnih registara stanovništva te zgrada, kuća i stanova. Inače, popis stanovništva 2021. bit će ukupno 17. popis u Hrvatskoj (od 1857. godine), a četvrti od samostalnosti.

"Cilj je popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova. Rezultati popisa, osim za analizu stanja, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave", napominje se u obrazloženju predloženog zakona.

Prvi rezultati 60 dana od popisa

Zakonski tekst precizira i da bi prve rezultate popisa stanovništva DZS trebao objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu. Konačne će rezultate statističari će objavljivati u skladu s programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka.

Popis stanovništva obuhvatit će stanovništvo, kućanstva i stanove, pri čemu zakonski prijedlog detaljnije precizira podatke koji će se prikupljati. Popis će se provoditi prema stanju na dan 31. ožujka 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa.

Prikupljeni podaci službena su tajna

Popisni upitnik ispunjavat će se na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom, a pripadnicima nacionalnih manjina omogućava se pravo uvida u ogledni primjerak popisnog upitnika na jeziku i pismu nacionalne manjine kojoj pripadaju, predviđa se zakonom. Također se, u skladu s načelom statističke povjerljivosti, regulira da su podaci koji se prikupljaju u popisu povjerljivi i službena su tajna.

Zakonskim su odredbama definirani i sudionici na terenu koji će neposredno provoditi organizaciju i prikupljanje podataka, od popisivača, kontrolora, instruktora, koordinatora i njihovih zamjenika, do članova županijskih popisnih povjerenstava i popisnog povjerenstva Grada Zagreba i drugih.

Sudionici popisa imat će pravo na naknadu za svoj rad, a mjerila za utvrđivanje naknade popisivačima i kontrolorima odredit će glavni ravnatelj DZS-a.

Dan obitelji (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Zastrašujući podatak: Iz Hrvatske se u posljednje četiri godine iselilo oko 50 tisuća obitelji

Za ostale sudionike zakon je utvrdio neto iznos jednokratnih naknada - za članove županijskih i popisnog povjerenstva Grada Zagreba i povjerenstava ispostava 5000 kuna, za voditelje popisnih centara 4000 kuna te za instruktore koji nisu zaposlenici DZS-a 8000 kuna. Po podacima iz zakonskog obrazloženja, popis stanovništva koštat će nešto manje od 180 milijuna kuna.

Naime, za financiranje poslova vezanih za popis koje obavlja DZS trebat će osigurati 163,2 milijuna kuna, a taj će se novac osigurati u državnom proračunu u razdoblju od 2018. do 2021., od čega će se najveći dio (108,5 milijuna kuna) osigurati u proračunu za 2021. godinu.

Osigurat će se više od 14 milijuna kuna

U državnim proračunima za 2020. i 2021. godinu osigurat će se i 14,25 milijuna kuna za financiranje poslova vezanih za popis koje će obavljati Državna geodetska uprava. Naime, popis će se provesti na temelju službenih podataka Registra prostornih jedinica koji vodi i održava ta uprava.

Uz Državnu geodetsku upravu, u popisu će sudjelovati i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (koje će provoditi popis hrvatskih državljana na radu u diplomatskim i drugim predstavništvima RH te međunarodnim organizacijama, kao i članove njihovih obitelji koji su u inozemstvu), Ministarstvo unutarnjih poslova (popis osoba koje stanuju u policijskim postajama i ostalim objektima MUP-a i polaznici obrazovnih ustanova smještenih u objektima MUP-a), Ministarstvo obrane (osobe na dobrovoljnom služenju vojnog roka, djelatnih vojnih osoba, polaznika vojnih škola i pripadnika oružanih snaga RH u međunarodnim mirovnim misijama) te Ministarstvo pravosuđa (popis osoba na izdržavanju kazne zatvora). (Hina)