Izjavio je to predsjednik Republike Ivo Josipović nakon redovitoga godišnjeg radnog sastanka sa sucima Ustavnoga suda RH u svome Uredu.
Pročitajte i ovo
'Ustavni sud donosi prevažne političke odluke, nekad prevladava isključivo pravnička komponenta, ali neke odluke imaju dalekosežne posljedice, nadam se uvijek pozitivne, za razvoj hrvatskog društva. Zato mislim da je zadaća svih da poštujemo njegove odluke, da ih, ako treba, i kritiziramo, ali je bitno da ih poštujemo. To je bit ustavnog sudstva', kazao je Josipović i čestitao sucima tog suda na neovisnosti i odlukama koje donose.
'Želim da Ustavni sud nastavi sa svojim neovisnim i visoko stručnim radom', dodao je. Josipović ne vjeruje da politika utječe na rad Ustavnoga suda.
'Ne vjerujem u to. Zasigurno svi suci, kao i ja i vi, imaju svoja politička uvjerenja koja ne bi smjela biti vidljiva, dominantno vidljiva u odlukama, ali svi imamo neki svoj 'background', svi suci su kompleksne ličnosti na koje utječu njihovi vlastiti stavovi', kazao je Josipović na pitanje novinara.
>> Odbor za Ustav: Neće se ponavljati postupak izbora ustavnog suca
>> Ustavni sud želi promijeniti zakon o izbornim jedinicama
Dodaje kako se upravo stoga u načinu izbora sudaca tog suda, i to ne samo u Hrvatskoj, razmišlja o tzv. reprezentativnosti, odnosno da budu različitih profila, različitih svjetonazora u određenom društvu.
Da politika ne utječe na odluke Ustavnoga suda ističe i predsjednica tog suda Jasna Omejec. 'Ne. Na donošenje odluka, dakle na izreku, na dispozitive same odluke, konkretno nikad', kazala je Omejec.
'Ono gdje ja nisam zadovoljna neovisnošću, odnosno garancijama koje pruža zakonodavno-izvršna vlast u odnosu na Ustavni sud, je loša financijska i institucionalna autonomija. Ali, to je odnos državnih vlasti, to nije ono područje koje se odnosi na samo suđenje", dodala je.
'Svi moramo poštivati odluke suda'
Komentirajući, pak, 'priče koje postoje o miješanju politike', kazala je kako su to 'uobičajene priče kao rezultat naravi odluka Ustavnog suda'. 'Odluke Ustavnog suda su pravno-političke naravi, a moraju biti takve jer tumače Ustav koji je pravno-politički dokument', objašnjava Omejec.
Kako Ustav nije samo pravni dokument, naravno da kad je riječ o pravno-političkoj naravi odluke imate u svakoj društvenoj zajednici tisuću različitih političkih uvjerenja i pristupa samoj odluci Ustavnog suda, dodala je Omejec.
Podsjetivši da je jedna od zadaća predsjednika Republike briga za stabilnost svih tijela državne vlasti, Omejec je izrazila nadu da će informacije koje je predsjednik danas dobio pomoći u procjeni položaja ustavnog sudstva u Hrvatskoj te da će u svom radu pridonijeti i podržati unaprjeđenja koja su potrebna u radu Ustavnog suda.
Upitan o svom nezadovoljstvu koje je i javno izrazio u pogledu odluke Ustavnoga suda o referendumu o ZOR-u, Josipović je ponovio kako je točno da je rekao da bi on donio drukčiju odluku, ali i naglasio kako je bitno da 'svi mi možemo misliti različito o odlukama Ustavnog suda, ali ih moramo poštovati'.
Josipović danas, na pitanje novinara, nije htio govoriti o tome hoće li podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti novog Izbornog zakona koji SDSS-u automatizmom omogućava tri zastupnička mandata, kazavši kako nije trenutak govoriti o jednom konkretnom slučaju.
'Mislim da nije primjereno da se jedan konkretan predmet raspravlja, da ga i ja raspravljam, u nazočnosti sudaca Ustavnog suda', kazao je. Ustavni sud je ove godine zaprimio nešto više od 58 tisuća predmeta, a od toga na ustavne tužbe otpada oko 84 posto, pokazuju podaci iz izvješća.
Iznimka je bila prošla godina, kazala je Omejec, kada je samo u četiri mjeseca pristiglo ukupno 110.587 prijedloga za ocjenom ustavnosti Zakona o kriznom porezu. Ukupno je ostalo neriješeno 7.750 predmeta, a prije nešto više od godinu dana neriješeno je bilo više od 9.200 predmeta. Najveći broj i kod neriješenih predmeta otpada na ustavne tužbe. (Hina)
