Pročitajte i ovo
Poliklinika Breyer u subotu, 30. travnja 2016, na Cvjetnom trgu u Zagrebu, priprema za Vas akciju u kojoj će zainteresirani moći dobiti bon sa 10% popusta za kontrolu hormona štitnjače T3, T4 i TSH, letak o pripremi za laboratorijske pretrage te lijepe prigodne poklone.
Stoga svakako na Cvjetnom trgu u Zagrebu između 10 i 14 sati, u subotu 30. travnja 2016. potražite naše hostese!
Štitnjača – mala žlijezda velikog značaja
Ljudski organizam je kompleksan i fascinantan biološki sustav koji se sastoji od više sustava organa i svaki od njih ima točno određenu funkciju, te su svi potrebni za pravilan rad našeg tijela.
Zanimljivo je da ne postoji gotovo niti jedno tkivo ili organ u našem tijelu koji nije pod utjecajem hormona štitnjače.
Kako štitnjača utječe na naše tijelo?
Koji je utjecaj štitnjače na naše tijelo i koji simptomi najčešće ukazuju na poremećaj u njenom radu pojasnila je Hana Breyer Priselac, spec. med. biochem, ravnateljica Poliklinike Breyer.
Iako je štitnjača žlijezda mase svega oko 30 grama i simpatičnog leptirskog oblika, ona je važna za normalno funkcioniranje svake stanice u našem tijelu – što je uistinu velika uloga za tako malenu žlijezdu.
Mnogi se začude kada saznaju kako je glavni krivac za njihove probleme gubitka kose, lomljivosti noktiju, drhtanja ruku, loše koncentracije, gubitka libida, neugode prilikom boravka u toplim prostorijama ili poremećaja probave i sna … – upravo mala žlijezda štitnjača.
Hormoni koje štitnjača stvara su T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin), i ta dva hormona daju ritam cijelom tijelu te snažno utječu na naš život. Njihovo je pak lučenje pod utjecajem hormona hipofize, TSH koji (osovinom hipotalamus-hipofiza-periferna žlijezda) kontrolira rad štitnjače.
Pojednostavljeno, TSH je hormon koji stimulira rad štitnjače negativnom povratnom spregom. U slučaju kad je hormona T3 i T4 pre malo (stanje hipotireoze) – hipofiza će stvarati više TSH i time stimulirati štitnjaču na sintezu hormona, a ako je u organizmu previše hormona štitnjače (hipertireoza), visina TSH će biti snižena. U stvarnosti visine hormona ovise i o drugim parametrima – o antitijelima štitnjače (antiTPO i antiTg), o proteinima nosačima hormona (tireoglobulin, albumin...) i sl.
Zanimljivo je da iako se poremećaj rada štitnjače ubraja među najčešće bolesti u svijetu, također je među najrjeđe prepoznatima. Procjenjuje se da u svijetu više od 300 milijuna ljudi pati od smanjene aktivnosti štitnjače, no svega ih se se 20 posto liječi. Razlog je neupoznatost sa problemima, odnosno simptomima koje manjak ili višak hormona štitnjače stvara.
U slučaju stvaranja previše hormona (T3 i T4, tj. FT3 i FT4), stvara se stanje koje se zove hipertireoza koja za posljedicu ima ubrzan rad cijelog organizma i kao simptome; ubrzan rad crijeva-proljev, mršavljenje, ubrzan rad srca koje se očituje njegovim snažnim lupanjem, nesanicom, nervozom, kosa je tanka, svilenkasta, prorijeđena i često opada itd.
Kada štitnjača stvara premalo hormona (T3 i T4, tj. FT3 i FT4) nastaje stanje koje se zove hipotireoza i obilježava ga stalni umor, pospanost, bezvoljnost, sporiji rad crijeva (opstipacija), zadržavanje tekućine u tijelu (vaga pokazuje više), kosa je suha i teško se češlja… Za razliku od hipertireoze simptomi hipotireoze su blagi, postupni, teško prepoznatljivi i ponekad se mogu shvatiti kao depresija, a kod starijih osoba i kao demencija.
Preporučuje se, osobito ženama, započeti s pregledima hormona štitnjače u 35. godini života te ih ponavljati svakih 5 godina. Također, kontrola hormona štitnjače je vrlo važna i kod planiranja trudnoće i tijekom i nakon trudnoće; optimalna količina ovih hormona iznimno je bitna i ako ovi hormoni nisu dobro regulirani, višestruko se povećava rizik od komplikacija u trudnoći, a nakon poroda simptomi postporođajne depresije mogu biti i posljedica poremećaja rada štitnjače.
Uzroci poremećaja rada štitnjače
Uzrok poremećaja rada štitnjače još nije utvrđen, no zna se kako na njega utječu genetika, trudnoća, stres, nedostatak hranjivih tvari, toksini u okolišu, te autoimune bolesti.
Najbolji savijet za čuvanje štitnjače je vođenje zdravog života i redovita kontrola prema spomenutim parametrima. Na krvnu pretragu hormona štitnjače ne morate doći ujutro ili natašte, jer je razina hormona štitnjače u krvi jednaka ujutro i poslijepodne te na njih ne utječe sadržaj pojedene hrane.
Stoga, izdvojite malo vremena za sebe i u bilo koje doba dana provjerite svoju razinu hormona štitnjače, posebice ako patite od spomenutih simptoma.
U Polikliniku Breyer na pretragu krvi možete doći na dvije lokacije:
Lokacija Ilica 191
Pon-pet 7,00h do 18,00h
Subotom 8,00h do 11,30h
Lokacija centar Bundek
Pon-pet 7,00h do 18,00h
NALAZE ŠALJEMO E-MAILOM FAXOM, A TAKOĐER IH MOŽETE I OSOBNO PODIĆI, OD 7 DO 19H PONEDJELJAK-PETAK ILI SUBOTOM OD 8 DO 12H.
Poliklinika Breyer
www.breyer.hr
lab@breyer.hr
Ilica 191, Zagreb, 01/3775 092
Centar Bundek, Ede Murtića 9, 01/6673 660
-
Kaos nakon praznikaSatima zarobljeni na granici, očekuje se još gužvi: "Užas je situacija, još s dvoje djece..."
-
Registarski brojIznajmljivači pod novim pravilima: “Na ovaj način će se raščistiti tržište”
-
Snažno nevrijemeFOTO Zatrpala ih snježna oluja: Kuće i automobili nestali pod snijegom, prizori su nevjerojatni
