Sirija je poprište trenutačno zasigurno najkrvavijeg ratnog sukoba na planetu. Posljednjih godinu i pol dana vode se borbe raznih naoružanih opozicijskih skupina i moćne vojske pod vodstvom još uvijek aktualnog predsjednika Bashara al-Assada. Konačni ishod je i dalje prilično neizvjestan, ali posljedice borbi su itekako vidljive. Razoreni gradovi, deseci tisuća poginulih i ranjenih, stotine tisuća izbjeglih i, prema posljednjim podacima UN-a, oko dva i pol milijuna onih kojima je prijeko potreban nekakav oblik humanitarne pomoći.
Prema posljednjem popisu stanovništva u Siriji živi oko 18 milijuna ljudi, dok diljem svijeta, ovisno o izvoru, živi još između 10 i 15 milijuna Sirijaca. U Hrvatskoj ih je tek nekoliko stotina, ali to ne znači da se njihov glas ne može čuti. Okupljeni su u nekoliko udruga, a nedavno su na zajedničkom skupu formirali Udruženu sirijsku oporbu na čijem je čelu zagrebački liječnik dr. Jamal Assad. Ova je grupa povezana sa Sirijskim nacionalnim vijećem, koje pak ima bliske veze s naoružanom Slobodnom sirijskom vojskom (FSA).
Rođen u Alepu, vodi sirijsku oporbu u Zagrebu
Rođen u najvećem sirijskom gradu Alepu, dr. Assad je početkom 80-ih godina prošlog stoljeća došao u tadašnju Jugoslaviju na studij medicine. Specijalizirao je ginekologiju i do danas ostao živjeti i raditi u Hrvatskoj. Protiv aktualnog sirijskog režima opredijelio se dosta rano, zbog čega se, kaže, svih ovih 30-ak godina nije ni mogao vratiti kući.
'Možete li zamisliti da među nama ima jako puno onih koji rodni kraj nisu vidjeli po 30 i više godina? Da su zbog toga naše obitelji izložene trajnoj prijetnji, da je svaka komunikacija silna opasnost za naše obitelji, da se sve prisluškuje i da je zemlja premrežena sa 17 tajnih službi? Naši su ljudi naučili da u svakoj grupi od nekoliko ljudi ima barem jedan doušnik i da svaka izgovorena riječ može biti fatalna', opisuje dr. Assad.
>> Najmanje 146 mrtvih prvog dana primirja u Siriji
Konkretnije o životu vlastite rodbine i prijatelja u ratom pogođenim područjima nije htio govoriti. 'Bilo kakvo objašnjenje u ovom smislu nije moguće dati. Kao dugogodišnji protivnik režima i deklarirani pobornik dubokih promjena koje će izraziti žudnju Sirijaca za slobodom nemam iluzija o odnosu režima prema meni.' Ipak, dodaje još nešto. 'Naravno, mi vodimo računa o našim rođacima. Vrlo često silno je teško komunicirati telefonom i dovoditi u opasnost najbliže. No, mi vrlo dobro znamo što se i kako misli u domovini.'
Premda Sirijaca u Hrvatskoj nema mnogo, smatraju da je svaka pomoć sunarodnjacima u nevolji dobrodošla. 'Skupljamo pomoć, šaljemo je preko Turske u sad već oslobođene dijelove zemlje i nastojimo, kako ovdje u Hrvatskoj, tako i u Europi, govoriti istinu o tragediji u Siriji i boriti se protiv manipulacija režima i stereotipa o nama', nastavlja dr. Assad kojeg smo pitali i je li tko iz Hrvatske otišao pomoći u borbama na nekom od sirijskih ratišta. 'O našim ljudima borcima ne mogu govoriti iz razumljivih razloga', kratak je odgovor koji smo dobili.
Kada je riječ o sirijskim izbjeglicama, neslužbeno doznajemo kako u Hrvatskoj formalno još nitko nije registriran s tim statusom. No, dr. Assad nam je potvrdio da ih u Lijepoj našoj ipak ima. 'Njihov je broj mali i najčešće se radi o članovima obitelji Sirijaca koji žive u Hrvatskoj. Tu se radi o pravim podvizima jer je rizik ogroman, a režim ne bira sredstva.' Spomenuo je primjer Sirijca koji je svojedobno studirao u Hrvatskoj. 'Nakon završetka studija otišao je u domovinu da bi sad po dolasku ovamo rekao tako stravične činjenice o teroru da jednostavno ostajete bez riječi. Detalje o njegovu bijegu ne mogu iznositi.'
Pristaše Bashara al-Assada ne žele u medije
Naravno da svaka priča ima barem dvije strane. Stoga smo pokušali doći i do Sirijaca u Hrvatskoj koji eventualno podržavaju aktualni sirijski režim. Stupili smo u kontakt s dvije takve osobe koje su, inzistirajući na potpunoj anonimnosti, kategorički odbile istupiti u medijima. Htjeli smo kontaktirati i formalno jedinog čovjeka koji trenutno na teritoriju RH zastupa režim Bashara al-Assada, počasnog konzula Abdulwaheda Abdulwahida, no naš upit emailom i pokušaj telefonskog razgovora do zaključenja ovoga teksta ostali su bez ikakvog odgovora.
Unatoč prilično oštrim sankcijama koje je RH uvela Siriji početkom ove godine, diplomatski odnosi dviju zemalja formalno nisu prekinuti. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) potvrdili su nam da je počasni konzulat Sirije i dalje u funkciji, ali da, ponajprije zbog činjenice da mu je na čelu hrvatski državljanin, dosad nije bilo razmišljanja u smjeru da ga se eventualno zatvori. Također, neslužbeno doznajemo da MVEP na nižim razinama održava kontakte sa sirijskom oporbom predvođenom dr. Assadom. Makar je u RH oporba, čini se, ujedinjena, na međunarodnoj razini je rascjepkana na nekoliko frakcija što, priznaju i u MVEP-u, stvara velike probleme u pronalasku vjerodostojnih sugovornika za razgovor o stanju u Siriji.
Primirje, mrtvo slovo na papiru
U međuvremenu, borbe u samoj Siriji se nastavljaju. Prvi put u posljednjih nekoliko mjeseci dogovoreno je primirje povodom Kurban-bajrama. Počevši s petkom, trebalo je potrajati četiri dana, no kako javljaju agencije, već je u prva 24 sata u sukobima život izgubilo najmanje 150 osoba i borbe se nesmiljenim tempom nastavljaju.
