Nakon sastanka novinarima se obratio Branko Bačić. Kaže kako je premijer s partnerima razgovarao o promjenama izbornog zakona u BiH.
"Konstitutivnost Hrvata u BiH mora se odraziti i u izbornom zakonu, a ne da se jedan narod nadglasa", rekao je Bačić.
Bilo je i riječi o zagrebačkom potresu.
"I sama promjena na čelu Ministarstva je napravljena s obvezom da resorni ministar ubrza sve radnje kako bi obnova bila na tragu naših očekivanja, a prije svega očekivanja građana koji su potresom obuhvaćeni. I ono što smo rekli prije samog imenovanja Ivana Paladine, naš je zahtjev da se do kraja ove godine svi naši sumještani koji su u alternativnom smještaju, da im se riješi obnova stambenog pitanja, da se njihove zgrade obnove ili zamijene. I s druge strane, da se ubrza cijeli proces obnove", naglasio je Bačić. Prozvao je i Grad Zagreb kao jednog od glavnih "konzumenata" Fonda za obnovu te dodao da obnova na Banovini ide bolje nego ona u Zagrebu.
Treća važna tema na sastanku bili energenti. Tomislav Ćorić ih je obavijestio o aktivnostima koje se provode.
U Hrvatskoj je i oko 9000 ukrajinskih izbjeglica. Za sutra je planiran sastanak sa županima kako bi dogovorili što bolju integraciju Ukrajinaca u društvo.
Bačić kaže i kako se razgovaralo i o epidemiji koronavirusa i o tome kako broj zaraženih opet raste.
Brojni problemi
Točno su dvije godine od velikog zagrebačkog potresa, ali obnova je i dalje, uz pokoju iznimku koja potvrđuje pravilo, prazno slovo na papiru, unatoč izmjenama koje su trebale donijeti poboljšanja.
Dok rat koji bjesni u Ukrajini iz dana u dan donosi novu dozu neizvjesnosti, pa tako i onu koliko bi se još bliže mogao primaknuti, napretka nema ni u susjedstvu.
Troškovi života svakim su danom sve veći, a mnogima zebnju donosi i skoro uvođenje eura iako nadležni uvjeravaju da tu problema neće biti.
Nad svime i dalje lebdi sjena drona koji se nedavno srušio usred Zagreba, a kako napreduje istraga javnost i nema pouzdanih informacija koje bi je umirile nakon niza nekonzistentnosti iznešenih od strane nekoliko ključnih aktera.
Pročitajte i ovo
PREDSJEDNIK U AKCIJI
Milanović: ''Zašto još ne znamo je li na letjelici bilo tragova eksploziva, pitajte ih''
A sve je to tek mali dio mozaika s kojim se muči Hrvatska čiji premijer Andrej Plenković čak i činjenicu da su mu brojni bivši, ali i sadašnji članovi Vlade pod povećalom USKOK-a smatra ''business as usual''.
Rekonstrucija njegova tima? Ne, ako se njega pita, no još se ne zna, kako ispada, što će na to reći DORH?
Prijevremeni izbori? Tek to ne, reći će i zapravo podršku naći i među onima kojima bi želja za smjenom vlasti, prema je često deklarativno zazivaju, trebala biti žarka želja. Mnogi od njih Sabor bi, znaju to i sami dobro, vidjeli samo u medijima. Naposljetku, takav rasplet događaja ne bi bio najmilija verzija ni Plenkovićevim partnerima.
U takvom ozračju konstruktivnost u traženju prijeko potrebnih rješenja često se čini kao jalov posao.
Plenković na to, ako već ne dijeli lekcije, na to odmahuje rukom, podboden tu i tamo dobrim vijestima - primjerice, danas je gorivo ipak nešto manje skupo, a prije koji dan agencija Standard & Poor's zadržala je kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini BBB- uz stabilne izglede.
Pročitajte i ovo
KOALICIJSKI SASTANAK
Vlada priprema paket mjera za ublažavanje cjenovnih udara: "Premijer je zadužio ministre"
Pročitajte i ovo
u Banskim dvorima
Bačić nakon sastanka vladajuće koalicije: "Nema govora o ukidanju COVID potvrda"
Krenuo je i novi krug APN-a, friški je još i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Ivan Paladina, velik posao Vladu i HNB čeka oko uvođenja eura... posla je napretek, a Plenković uvijek voli isticati da njegova Vlada puno radi. Rezultati su u najmanju ruku podložni raspravi.