Ministar mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obratio se novinarima nakon redovitog sastanka na kojem je premijer Andrej Plenković okupio koalicijske partnere u Banskim dvorima.
''Zbog reformi moramo ići u izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, time ćemo se baviti ove godine'', najavio je Piletić.
Osvrnuo se na dio Zakona o socijalnoj skrbi koji propisuje će država automatski staviti zabilježbu na sve nekretnine koje posjeduju primatelji socijalne pomoći. Iako je riječ o članku koji nije nov, u Zakonu je već godinama, ovih je dana izazvao veliku pozornost.
Na to je već ranije upozoravao i Ured pučke pravobraniteljice, objašnjavajući da se problematična odredba ne bi trebala odnositi na jedinu nekretninu u kojoj ljudi žive.
Neki su u strahu da će izgubiti svoj dom povukli zahtjeve za pomoć, a sada je ministar istaknuo da je postignut konsenzus: ''U izmjenama i dopunama Zakona koji ćemo predložiti minimalno što ćemo učiniti jest da ćemo maknuti prvu nekretninu, odnosno nekretninu koju su koristili korisnici zajamčene minimalne naknade.''
''Još jedanput želim izraziti stav Vlade da ovo nije Vlada koja želi otimati, nego pomagati, kao što smo činili ne samo prošle godine, nego što ćemo činiti i do kraja mandata. Podsjećam da korisnici zajamčene minimalne naknade imaju pravo i na naknadu za ugroženog kupca energenta, što iznosi 500 kuna. Imaju pravo i na jednokratne pomoći'', dodao je.
Vlada kreira novi paket mjera od 1. travnja, no ni danas nije želio otkrivati detalje: ''Naš će prijedlog biti da se ova odredba od 500 kuna za energente nastavi još minimalno godinu dana. Smatram da ovu zakonsku odredbu treba temeljito analizirati i preispitati, a prvu nekretninu maknut ćemo iz predmeta zabilježbe.''
Naglasio je i da postupak kod zabilježbe i njezina brisanja nije jednostavan te se korisnici ne moraju bojati da će se išta dogoditi u samo nekoliko dana.
''Sam postupak naplate nije jednostavan. Postoji procedura po kojoj korisnik odnosno nasljednici mogu tražiti otpis duga i brisanje zabilježbe. Ništa se u kratkom roku neće dogoditi. Dat ćemo jasnu uputu svim voditeljima socijalnih ureda da razgovaraju s korisnicima, da ih upute u sve da iskoriste pravo na minimalnu naknadu'', istaknuo je Piletić.
Slučaj Zambija: Radimo na tome da djeca, koja imaju hrvatsko državljanstvo, dođu u Hrvatsku
Upitan ima li kakvih novosti o slučaju uhićenih hrvatskih državljana u Zambiji, kazao je da nema.
''U kontaktu smo i pokušavamo sa zambijskim vlastima redovno komunicirati, najviše zbog maloljetne djece koja imaju hrvatske dokumente, koji su hrvatski građani. Radimo na tome da dođu u Hrvatsku'', kazao je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Podsjetio je i na stav da je međudržavno posvojenje posljednja opcija: ''No to nije ni čudno ni zabranjeno. Kao potpisnica Haške konvencije, podržavamo posvojenje iz RH ako je moguće. Poslali smo uputu svim našim bivšim centrima za socijalni rad da se svi informiraju, daju socijalnom radniku naznaku da razmišljaju o trećim zemljama kako bi i tu imali podršku.''
