Plenković o projektu Slavonija: "Do sada je ugovoreno 16,53 milijardi kuna"

To je povećanje od 5,2 milijarde kuna ugovorenih sredstava i 2,1 milijarde isplaćenih sredstava u odnosu na posljednju sjednicu Savjeta u Vukovaru, rekao je Plenković otvarajući 11. sjednicu Vladina Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Ocijenio je kako je 2020. bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku u posljednjih 25 godina zbog nevjerojatne zdravstvene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, njezinih posljedica na hrvatsku ekonomiju, ali i na ostale aspekte života.

Unatoč pandemiji koronavirusa, uspjeli smo smanjiti očekivani pad BDP-a, pravodobnim otvaranjem osigurali smo gotovo 50 posto rezultata turističke sezone u odnosu na prošlogodišnju rekordnu, odradili predsjedanje Vijećem EU-a, a sada krećemo na zacrtane aktivnosti Vlade - socijalnu sigurnost, ekonomsku suverenost, posebice u području poljoprivrede i energetike, te jačanje globalne prepoznatljivosti zemlje, poručio je premijer Plenković.

Prvi put, kazao je, osigurana je nova pretpostavka - 22 milijarde eura iz europskog proračuna za idućih sedam godina, što je posebno važno za Slavoniju, za našu kohezijsku politiku te politiku koja se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj.

Dodao je kako se radi na redigiranju razvojne strategije do 2030. godine, s obzirom na to da je izrađena prije pandemije i izmijenjenih gospodarskih okolnosti te da je u tijeku finalizacija tog dokumenta.

Plenković je najavio da će se danas proširiti razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem kako bi se ozakonile izmjene za već utvrđene projekte te utvrdilo za koje do sada nisu bila osigurana sredstva.

Ističe kako će se u razvojni sporazum uključiti razvojni strateški projekti, a riječ je o 38 projekata, vrijednih 10,7 milijardi kuna.

Nastavit ćemo s projektom integriranih teritorijalnih ulaganja za urbana područja, Osijek i Slavonski Brod, nastaviti s programom integrirane, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova, na ratom pogođenim područjima, sve u cilju smanjivanja razlika u stupnju razvoja, istaknuo je Plenković.

Sudionike sjednice pozdravili su osječko-baranjski župan Ivan Anušić i našički gradonačelnik Josip Miletić, a tijek Projekta "Slavonija, Baranja i Srijem", predstavila je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak.

Najviše ugovora u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak izjavila je u ponedjeljak kako je od dosad ugovorenih 16,5 milijardi kuna u projektu Slavonija, najviše ugovoreno i isplaćeno u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Na sjednici Vladina Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem Tramišak je kazala kako su u Osječko-baranjskoj županiji do sada ugovoreni projekti vrijedni više od pet milijardi kuna, a dosad je isplaćeno 2,7 milijardi, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji ugovoreno 2,8 milijardi kuna, a isplaćeno 1,6 milijardi kuna.

U svih pet županija provode se i zajednički projekti, putem pogranične suradnje, vrijedni više od četiri milijarde kuna, rekla je Tramišak.

Napomenula je kako je u sklopu priprema za novo programsko razdoblje EU 2021-2027 Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova osiguralo tehničku pomoć Svjetske banke za izradu teritorijalne strategije za projekt "Slavonija, Baranja i Srijem".

Po završetku sjednice Savjeta bit će potpisani i uručeni ugovori i odluke za Slavoniju, Baranju i Srijem, a predviđene su i izjave za medije.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru "Projekta Slavonija, Baranja i Srijem", kojim je osigurano 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz europskih fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija.

Uoči sjednice Savjeta premijer Plenković sastao se s našičkim gradonačelnikom Josipom Miletićem te osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem te otvorio radove na rekonstrukciji našičkog Trga Franje Tuđmana.