Čelnici zemalja članica nisu uspjeli u prvom pokušaju postići kompromis o novom VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. godine jer su razlike u stajalištima između bogatih zemalja neto uplatiteljica i siromašnijih netko korisnica bile prevelike.
Pročitajte i ovo
"Morat ćemo uložiti dodatni trud kako bismo postigli kompromis. Danas nije bio taj trenutak, a s aspekta Hrvatske možemo biti zadovoljni jer smo uspjeli u pregovarački okvir uvrstiti naš posebni status, a to je da smo jedina zemlja koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun, a također smo uspjeli uvrstiti pitanje depopulacije, demografske revitalizacije, što nikada prije nije bilo u pregovaračkoj kutiji", rekao je Plenković.
Prema prijedlogu koji je napravio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predviđena je dodatna alokacija za zemlje koje su koristile samo jedan sedmogodišnji proračun, a toj definiciji odgovora jedino Hrvatska, te su predviđena dodatna sredstva za zemlje koje su bilježile veće demografske gubitke zbog iseljavanja.
"S te strane, kolege gledaju na taj naš napor kao da smo otprilike, kolokvijalno govoreći, gurnuli nogu u vrata. Ta nas pozicija sada čeka, ona je tu za nas. Međutim, trebat ćemo svi zajedno još puno raditi da bismo postigli cjelovit kompromis", rekao je Plenković.
Plenković je rekao da ne može procijeniti kada će biti sazvan novi samit za novi pokušaj dogovora o VFO-u.
"Kad bi se ponovno našli idući tjedan, bojim se da bismo bili na istim pozicijama kao i danas. Morat ćemo u predstojećem razdoblju naći modalitete kako približiti stajališta, vidjeti kada će situacija biti zrela i onda se ponovno naći", kaže Plenković.
On je rekao da se o pitanju uvrštavanja vladavine prava, kao uvjeta za korištenje europskih sredstava, nije puno razgovaralo.
"Pozicija većine zemalja je potpuno jasna i nitko nema ništa protiv da se poštuje vladavina prava i ako postoje jasni i snažni oblici kršenja vladavine prava da treba reagirati. Ključno u ovoj raspravi je da se ne ostavi previše arbitrarnosti, nego precizno i točno utvrdi na što se to odnosi", rekao je Plenković.
Najveći dio izvanrednog sastanka na vrhu sazvanog kako bi čelnici postigli kompromis oko proračuna za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. protekao je u bilateralnim sastancima, dok je plenarni sastanak odgađan cijeli dan.
Nakon puna dva dana razgovora i pregovora na stol je stavljen novi prijedlog da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka, ali ni to nije dobilo potporu čelnika.
Riječ je o nešto manjem iznosu od prijedloga koji je pripremio Charles Michel, koji je predlagao proračun u visini 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka.
Šarec: za izostanak dogovora EU-a krive Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska
Odgovornost za neuspješan sastanak čelnika 27 zemalja članica EU-a na kojemu u petak u Bruxellesu nije došlo do kompromisnog dogovora o višegodišnjem proračunu, slovenski premijer pripisao je čelnicima Austrije, Danske, Nizozemske i Švedske.
Izvanredni sastanak čelnika 27 zemalja članica EU-a završen je u petak navečer bez dogovora o novom višegodišnjem proračunu. Ni najnoviji prijedlog Europske komisije da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika.
Marjan Šarec je nakon neuspješnog samita novinarima kazao da su se te četiri zemlje, koje u zajednički proračun više uplaćuju nego iz njega primaju, zalagale da se uplate u zajednički proračun EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. limitiraju na najviše 1 posto.
Zbog država koje su inzistirale na tom ograničenju pregovori su se prekidali i odgađali cijeli dan i do dogovora nije došlo, rekao je Šarec.
"S manje (sredstava) se ne može napraviti više", kazao je novinarima nakon sastanka slovenski premijer u ostavci, dodavši da se neformalna skupina Prijatelja kohezije, u kojoj je Slovenija, kao i Hrvatska, zalaže za ambiciozniji financijski plan, i veći od prijedloga koji je iznijela Europska komisija.
Šarec nedostatnim smatra prijedlog Europske komisije i tvrdi da bi Slovenija u tom slučaju izgubila 24 posto sredstava za kohezijsku politiku u odnosu na iznos koji joj je odobren zadnjim višegodišnjim proračunom. (Hina)
