Jedan od najuništenijih gradova u Domovinskom ratu, Pakrac, napokon poprima izgled uređenog i obnovljenog grada. Još prije samo tri godine, prije nego što je počela intenzivna obnova višestambenih zgrada, sve građevine u gradu podsjećale su na razorne dane rata. Sada je grad bitno izmijenjen.

Galerija


 

Vezani članci Danijel Pleša Jeste li ga vidjeli? Policija u Pakracu traga za nestalim 41-godišnjim Danijelom Plešom Policija, ilustracija Sudarila se dva automobila u Filipovcu, jedna osoba ozlijeđena

Grad Pakrac prepoznao je koliko je energetska učinkovitost važna. I to zbog tri razloga. Jedan je ušteda za građane, drugi promjena vizure ratom pogođenog grada, a treći utjecaj na okoliš.

Preko natječaja iz Fonda za energetsku obnovu i zaštitu okoliša, prije ovog velikog vala obnove višestambenih zgrada, energetski su obnovljeni dječji vrtić i druge zgrade institucija.

Obnova višestambenih zgrada u Pakracu započela je nakon što su se u Pakracu i Lipiku primili velikog posla i prikupili svu dokumentaciju te riješili imovinskopravne odnose. Još na nekim zgradama radovi traju, ali ubrzo će svi radovi biti gotovi, a time će u Pakracu biti obnovljena 21 zgrada.

Za ovaj golemi posao provedbeno tijelo bio je Fond za energetsku obnovu i zaštitu okoliša, preko kojeg je iz Europske unije povučeno ukupno 27 milijuna kuna. Iz Fonda za energetsku obnovu i zaštitu okoliša 16 milijuna kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja sudjelovalo je s 8.200.000 kuna iz svog fonda za sufinanciranje EU fondova. Ostatak je ostao na vlasnicima.

Uz pomoć gradskih službi, pisanje i pripremu projekta provela je lokalna razvojna agencija Poduzetnički centar Pakrac. Upravitelj je najvećeg broja zgrada tvrtka Komunalac Pakrac pa je ta tvrtka ujedno i prijavitelj na projektu.

Ovi su projekti poboljšali kvalitetu života. Osim što su za građane oštećene zgrade bile vječni podsjetnik na strašna stradanja koja su u gradu pretrpjeli, danas građani imaju manje račune za grijanje. Razgovarali smo sa stanarom obnovljene višestambene zgrade Antunom Barićem, koji ne krije oduševljenje posljedicama energetske obnove.

"Svi stanari u našoj zgradi pristali su na energetsku obnovu financiranu iz projekta jer sami stanari ne bi mogli podnijeti cijeli trošak. Računi za grijanje doslovno su prepolovljeni", priča nam Antun Barić iz Pakraca.

Prepolovljeni računi znače i manju količinu emisije CO2. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je preuzela zajednički europski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 posto do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu. Pakrac doprinosi ovom cilju.

"Nama nisu nepoznanica sve nove tehnologije koje povezujemo s energetskom učinkovitošću. Mi uvijek razmišljamo o uštedi za građane, ali i o njihovu zdravlju", rekla je gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević.

Najmanje 20 posto cjelokupnog proračuna Europske unije (180 milijardi eura) troši se na projekte u vezi s klimatskim promjenama i politikama na razini EU-a između 2014. i 2020.

To znači utrostručenje nekadašnjih europskih izdataka na projekte povezane sa zagađenjem i klimatskim promjenama.

I energetski obnovljene zgrade malen su, ali važan kotač u cilju očuvanja zdravijeg i čišćeg okoliša. Svako smanjenje emisije CO2 povoljno će utjecati na prečesto ekstremno visoke temperature. Takav trend mogao bi imati ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje, bioraznolikost te ekosustave. Svaki potez koji povoljno utječe na klimu zato je iznimno važan.

Zaštita klime sada je dio svih glavnih područja potrošnje Europske unije. U okviru Zajedničke poljoprivredne politike, na primjer, najmanje 30 posto sredstava za ruralni razvoj dodjeljuje se projektima u vezi s klimatskim promjenama. U okviru financiranja regionalne kohezijske politike 20 posto je određeno za učinkovitu upotrebu energije u razvijenijim regijama, a 6 posto u manje razvijenima.

Osim toga, europski financirana inicijativa Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju okuplja tisuće lokalnih javnih tijela koja su dobrovoljno pristala implementirati europske klimatske i energetske ciljeve. Gradovi potpisnici obećali su akcijama poduprijeti implementaciju europskog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. te usvajanje zajedničkog pristupa ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih.

U Pakracu je preostalo još 18 zgrada koje nisu zasad obuhvaćene projektom energetske obnove. Deset zgrada već ima poslijeratnu fasadu pa vjerojatno neće moći zadovoljiti uvjete fonda, a za osam zgrada još se rješava dokumentacija.