Pahor se igrao šibicama, a sada je sam u požaru

Što Slovenija konstantno pokušava izbjeći. Granični spor koji je Slovenija potpuno suprotno europskome duhu aktualizirala u hrvatskom procesu pregovora, a potom time te pregovore i blokirala - sad je uveden i u priču o hrvatskom skorom punopravnom članstvu u NATO savezu. 'Slovenija više nije hrvatski problem, već problem Bruxellesa', kazao je u inače odličnom obraćanju naciji predsjednik Mesić. Pritom je dakako mislio i na EU i na NATO. Evo zašto je to tako.

Pročitajte i ovo Kolumna Ivane Petrović 'Oluja' je glavni instrument kočenja Hrvatske Ima jedna krhka točka dogovora Slovenija je zadržala adut kojim opet može 'upaliti crveno'

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." 0:17 7 na farmi VIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu bijes u Francuskoj 11-godišnjakinja pronađena mrtva: Osumnjičen otac dvoje djece prijavljivan zbog silovanja maloljetnica

>> Hrvatima put u NATO blokira Hrvat

Nabrijavanje 'protuhrvatske' histerije Pahora i njegovu Vladu dovelo je u slijepu ulicu

Nakon što je udobrovoljio desničare sa deklaracijom o zaštiti slovenskih interesa prilikom pristupanja Hrvatske u NATO, odnekud je izronila Stranka slovenskog naroda Slovenski premijer Borut Pahor sam je sebe i svoju Vladu doveo u slijepu ulicu. Njegovo 'nabrijavanje' oko slovensko-hrvatske granice bilo je još 'nabrijanije' popraćeno u slovenskim medijima. Od prosinca se u Sloveniji sustavno gradi atmosfera 'protuhrvatske' histerije, koja kao i svaka druga histerija nema razumskog objašnjenja i lišena je svake razumske raščlambe. Ono što se plasiralo slovenskoj javnosti uglavnom je bilo činjenično netočno, paušalno, populistički krivo interpretirano.

Izuzetak je samo pisanje DELA i tek zadnjih dana način izvještavanja slovenske državne televizije. Pahor cijelo to vrijeme nije ni sanjao da bi se njegova priča oko Hrvatske i EU mogla prebaciti i na NATO. Fitilj mogućeg slovenskog referenduma o ulasku Hrvatske u Sjevernoatlanski savez potpalio je Marijan Podobnik, političar krajnje slovenske desnice. Pahor je čak pristao donijeti 'deklaraciju o zaštiti slovenskih interesa prilikom pristupanja Hrvatske u NATO', samo da udobrovolji desničare i da hrvatski pristupni protokol za NATO prođe parlamentarnu ratifikaciju.

>> 'Volio bih da Slovenija iz ovoga izvuče pouku'

Igrao se šibicama i ostao sam u požaru

I kad se to dogodilo, odnekud je izronila 'Stranka slovenskog naroda' - izvanparlamentarna grupacija tamošnjih nacionalista predvođena Andrejem Šiškom, osuđenikom za pokušaj ubojstva. Ta je stranka počela prikupljati potpise građana za raspisivanje referenduma o članstvu Hrvatske u NATO savezu. Pandorina kutija je otvorena. Pahor je sad poput klinca koji se najprije pod kontrolom 'odraslih' malo igrao sa šibicama, hrabro 'kureći' po Bruxellesu, a potom, odjednom je ostao sam u požaru iz kojeg se svi izmiču i nitko ga više za njega ne želi gasiti. Što je logično, jer u skandal su se uključili Amerikanci.

Premijer Pahor doveo se u situaciju koja je nedopustiva za premijera jedne zemlje, punopravne članice Euroatlanskih integracija. Dopustio je da ultradesničar i osuđenik za pokušaj ubojstva dovedu u pitanje ne samo kredibilitet njegove zemlje, već da potkopavaju vjerodostojnost američke vanjske politike, ucijepljenu u NATO savezu kao dominantno političkom, energetskom i geostrateškom konceptu Washingtona, za čije članstvo granice uopće nisu bitne /jer NATO nije teritorijalni savez/. Pahor sad više ne zna što će.

>> 'Učinit ću sve da ratificiramo protokol, iako kao zadnji'

Za Britance forsirali balkanski paket, no uključili su se Amerikanci

Svojoj izbezumljenoj javnosti ne može kazati: 'Znate, što se Unije tiče, tu smo Hrvatsku blokirali jer smo dobili čvrsto obećanje tzv. britanske struje u EU da ćemo, podržimo li koncept balkanskog paketa, dobiti poziciju lidera u regiji. A za NATO to nismo mislili, nismo se imali namjeru zamjerati Washingtonu i sad me je strah da nas ne bubnu po glavi.' To Pahor doista ne može kazati. Preostaje mu sastati se sa Sanaderom i početi razgovarati, na što je konačno, sad kad je na rubu i pristao.

Pahor sada svojoj javnosti ne može reći da je Slovenija Hrvatsku blokirala što se Unije tiče jer je dobila obećanje tzv. britanske struje da će time dobiti poziciju lidera u regiji, ali da im to nije bila namjera za NATO pa sad strahuju da ih SAD ne udari po glavi Jer kad se Amerika uključuje u priču jaki se izmiču. Slovenski premijer kao da nije shvatio neumoljiva pravila odnosa i savezništava moćnih svjetskih sila. Stoga se vrlo vjerojatno može dogoditi da Pahor odjednom izgubi snagu ultimativnog načina razgovora u Bruxellesu, a da njegova politika na kraju od strane njegovih dojučerašnjih pokrovitelja bude 'ispinana' kao primitivna i parohijalna. Taj obrazac nam nije nepoznat.

>> Pahor opet pokušava uvjeriti sunarodnjake da referendum nije potreban

Rehn i Barroso sada upinju sve snage da Hrvatska i Slovenija nađu zajednički jezik

Sanader se danas sastaje s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem. Za francuskog predsjedništva EU je pristala 'irski protokol' implementirati u hrvatski pristupni sporazum. Riječ je, podsjećam, o dokumentu kojim EU Irskoj jamči ispunjenje svih njezinih zahtjeva /poput nemiješanja u pitanje zabrane pobačaja itd./ ukoliko Irska ponovi referendum o Lisabonskom ugovoru, novom temeljnom aktu /zajedničkom ustavu/ Unije. Bez novoga ustava, EU je blokirana sa svih aspekata. Prođe li referendum, provedba 'irskoga protokola' zavisi u cijelosti o datumu pristupanja Hrvatske u EU.

Taj vrlo važan element u posljednje se vrijeme malo spominjao. Tim više što je zbog ustavne krize Barrosovoj komisiji mandat produžen do početka 2010. I Barroso i Rehn sad upiru sve snage da Hrvatska i Slovenija nađu zajednički jezik i da se 11 poglavlja odblokira. Završetak pregovora s Hrvatskom, ukoliko do toga dođe u predviđenome roku, bit će jedan od rijetkih uspjeha kojim se Barrosova komisija može pohvalit na kraju mandata. A sam Barroso želi i drugi mandat. Želi ga i Olli Rehn, koji s mjesta aktualnog povjerenika za proširenje u sljedećem mandatu puca na sadašnju poziciju Javiera Solane.

Visoki povjerenik za zajedničku sigurnost i vanjsku politiku važno je i možda najutjecajnije mjesto u Europskoj komisiji. Uopće, kako sada stvari stoje, sve je moguće i nitko pametan se ne usuđuje prognozirati hoće li Hrvatska ili neće završiti pristupne pregovore do kraja ove godine.

>> Arhiva