Mladi parovi, a osobito samci - o stanu nerijetko mogu samo sanjati. Tržište sve više diktiraju investitori. Kako smo do toga došli i što nas čeka? Provjereno je istražilo što to u četvornom metru stoji toliki novac i kako su druge zemlje Europske unije pristupile ovom problemu. Što njihovi modeli mogu naučiti Hrvatsku - i postoji li još šansa za priuštiv dom? Priču donosi Nikolina Cetinić.
Cijene stanova divljaju. U Zagrebu prosječni stan stoji kao vila na Jadranu prije deset godina. U zemlji s više od pola milijuna praznih stanova, mladi si ne mogu priuštiti ni garsonijeru.
"To nije sad tema - možda nemaju gdje živjeti, nego zaista nemaju gdje živjeti. Kako da kupim stan koji košta kao četiri Lamborghinija, ako sve skupa zbrojimo. Kako da uopće taj prvi zid pređemo?" rekao je Janko Kralj, arhitekt.
Oglasi vrve riječima ekskluzivno, moderno, idealna lokacija - ali sve manje ljudi u njima vidi svoj dom.
"Developeri koji posluju na tržištu pokušavaju doseći što veći profit i dokle god im to prolazi jer se skupi stanovi kupuju, oni će to i raditi. A prolazi jer se stanovi, po kolikogod suludim cijenama ipak na kraju prodaju. Kupci plaćaju u kešu, investitori grade za profit", rekla je Lana Mihaljinac Knežević, Udruženje poslovanja nekretninama HGK.
"Dok će biti taj netko, barem taj jedan koji će to kupiti, cijene će se održavati takvima kako i prodavatelji stave", rekao je Saša Perko, građevinar.
"Ovo će ili puknuti, dakle eksplodirati i sa sobom raznijeti građevinski sektor, kako se je dogodilo već prije, ili će se ispuhati", rekao je Janko Kralj, arhitekt.
Kako smo došli do ovoga i što nam slijedi? Ekipa Provjerenog razgovarala je sa stručnjacima iz tri zemlje Europske unije, ali i i našim arhitektom, građevinarom i tržišnom stručnjakinjom o onome što više nije samo tržište nekretnina, nego pitanje života i ostanka u Hrvatskoj.
Prije deset godina, prosječna cijena četvornog metra u Hrvatskoj je iznosila oko 1500 eura. Danas je taj iznos veći za gotovo 80 posto. I to se smatra dobrom cijenom. Jer stanovi na ne tako ekskluzivnim lokacijama prodaju se i za 4, 5 pa i više tisuća eura po kvadratu. I pritom nazivaju luksuznim. Elitnim.
Stručnjaci godinama upozoravaju - tržište stanova u Hrvatskoj je neuređeno i prepušteno samo interesu investitora.
Cijena kvadrata počinje se formirati i prije nego što se izlije prvi beton. Projektiranje, stručni nadzor, komunalni doprinos, priključci za zgradu, marketing čine između 10 do 15 posto ukupnog troška kvadrata. Najveći udio zauzima trošak gradnje.
"Cijena gradnje je otprilike 1500 eura u Zagrebu za nekakav standardnu razinu kvalitete. Imamo tri veća troška. To su gradnja koja čini 50-70 posto ukupne investicije, zemljište koje je ovisno o lokaciji 5-25 posto. Imamo jedan trošak koji zapravo nije trošak, ali je nekako unutar te cijene stana, a to je PDV. On nam je 20 posto u toj cijeni stana", kaže Saša Perko, građevinar.
Tako dolazimo do tih prosječnih gotovo 3000 eura. Svi ovi aspekti, još od 2021. itekako su poskupjeli, pa su osim materijala poskupjeli i radna snaga i usluge.
Samim time, cijena metra četvornog u startu porasla. Ipak - postavlja se pitanje je li ovoliko povećanje uistinu realno?
Sve o ovoj temi pogledajte u videoprilogu Provjerenog.
-
Na sjeveru HrvatskeU pucnjavi teško ozlijeđene dvije žene: Jedna je preminula, počinitelj u bijegu
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
