Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u travnju je pao za 5,4 posto, što je četvrti mjesec zaredom kako pada na godišnjoj razini, dok je u odnosu na ožujak porastao za 1,3 posto, objavio je u petak Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
"OVI indeks je i četvrti mjesec zaredom zabilježio pad na godišnjoj razini, 5,4 posto u odnosu na travanj prošle godine, što je usporavanje pada u odnosu na 8,4 posto zabilježenih u ožujku. Desezonirane vrijednosti upućuju na to da je u odnosu na prethodni mjesec potražnja za radom porasla za 1,3 posto, ali od početka ove godine indeks je ukupno ipak u padu, i to za 2,7 posto", piše na internetskoj stranici EIZ-a.
S obzirom na to da je drugo tromjesečje tek započelo, EIZ-ovi analitičari napominju da treba pričekati barem podatke za svibanj da bi se moglo s većom sigurnošću komentirati signale s tržišta rada i njihov utjecaj na stopu rasta realnog BDP-a.
Pročitajte i ovo
Prodavač i dalje najtraženije zanimanje
Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na travanj prošle godine - prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su konobar i kuhar, a vozač i skladištar zamijenili su se za četvrto i peto mjesto.
Najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u travnju dali su oglasi za vozače, referente i kuhare, dok su najveći negativan doprinos imali oglasi za skladištare i poslove u financijama. Programeri su na ljestvici najtraženijih zanimanja pali za šest mjesta, s 19. na 25. mjesto, isto kao i poslovi u financijama, koji su s 15. pali na 21. mjesto. Na istoj ljestvici najviše su se popela zanimanja farmaceut i kozmetičar, za šest mjesta, u slučaju farmaceuta s 29. na 23. mjesto, a kozmetičara s 26. na 20. mjesto, naveli su iz EIZ-a.
U odnosu na travanj 2023. godine, povećao se udio oglasa u kojima se traži srednja razina obrazovanja, sa 63,3 na 65,5 posto, dok su se udjeli oglasa u kojima se tražila niska ili visoka razina obrazovanja smanjili sa 17,2 na 16,2 posto za nisku i s 19,5 na 18,3 posto za visoku razinu obrazovanja.
Najveći negativan doprinos godišnjoj stopi pada indeksa dali su oglasi u kojima se tražila visoka razina obrazovanja, a najmanji negativan doprinos stigao je od oglasa sa srednjom razinom obrazovanja, napominju analitičari.
Pročitajte i ovo
Broj oglasa rastao samo na južnom Jadranu
Trend rasta udjela oglasa koji nude ugovor na neodređeno nastavio se i u travnju, najviše nauštrb ugovora na određeno, ali i sezonskih zaposlenja, čiji je udio iznosio 10,7 posto. Južni Jadran jedina je regija koja je u travnju imala pozitivan doprinos stopi rasta oglasa i gdje je zabilježen godišnji rast broja oglasa od tri posto.
Zanimanja s najvećim pozitivnim doprinosom stopi rasta indeksa u toj regiji bila su prodavač, hotelijer/ugostitelj, konobar i kuhar. Kod kuhara i konobara došlo je do rasta udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno, i to nauštrb ugovora na određeno vrijeme, kod hotelijera/ugostitelja dinamika je bila slična, s razlikom da se smanjio i udio sezonskih poslova, dok se kod prodavača povećao udio oglasa na određeno vrijeme, najviše nauštrb sezonskog zaposlenja, naveli su iz EIZ-a.
OVI - Online Vacancy Index mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutačnom stanju potražnje za radom.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
