'Ova zemlja nije sasvim sigurna kako bi trebala izgledati za 10, 15 ili 20 godina'

Općine, gradovi i županije kratkoročno će se moći zadužiti najviše do devet mjeseci, a taj novac neće smjeti koristiti za reprogram ili zatvaranje postojećih kredita.

Pročitajte i ovo Bez dlake na jeziku Oporba se obrušila na Turudića: "Priprema teren za spas obožavane ministrice. To je skandalozno" Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi

Mijenjaju se i pravila privremenog financiranja, za slučajeve kada Sabor do kraja tekuće godine ne donese proračun za sljedeću.

Takvo financiranje do sada je bilo vezano uz prihode, a ubuduće će se vezati uz visinu rashoda koje je jedinica ostvarila u istom razdoblju prethodne godine.

U slučaju nepredviđenih izdataka, jedinice lokalne samouprave morat će uravnotežiti proračune smanjivanjem rashoda ili pronalaženjem novih prihoda.

Izbrisana je mogućnost neograničene privremene obustave lokalnih rashoda, a Vlada će ih moći privremeno obustaviti ako utječu na državni proračun ili zbog promjene gospodarskih kretanja, ali samo na rok od 45 dana.

>> VIDEO SDP-ovci se došaptavali o Vesni Pusić: Koji je njoj k****?

Općinama, gradovima i županijama omogućuje se korištenje vlastitih prihoda i iznad visine proračuna, prema naknadno utvrđenim aktivnostima.

Iako smatra da je mogućnost kratkoročnog zaduživanja nužna zbog povlačenja novca iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, Martina Dalić (HDZ) upozorila je da bi se moglo dogoditi da općine, gradovi i županije ne mogu vratiti takve kredite.

'U praksi se može dogoditi da se takvi krediti ne mogu vratiti, jer će se stvoriti jaz između trenutka priljeva sredstava i izvršenja obveza', upozorila je Dalić.

U ime IDS-a Vladin zakonski prijedlog podržao je Damir Kajin (IDS), posebno pozdravivši odredbe kojima se potiče aktivnije sudjelovanje lokalnih jedinica u projektima energetske učinkovitosti.

Predložio je, međutim, ograničenja u kratkoročnom zaduživanju u tom dijelu, kako se ne bi dogodilo da jedna lokalna vlast drugoj ostavi obveze koje nije ispunila.

Igor Rađenović (SDP) predložio je, pak, da se razmisli o razgraničavanju ovlasti i odgovornosti općina i gradova, koji su sada svi u istom rangu.

Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti) istaknuo je kako predloženo, po njemu kvalitetno zakonsko rješenje, neće zaživjeti ne bude li jasno propisana potreba strateškog planiranja na državnoj, a posebno lokalnoj razini, jer je to problem, istaknuo je, koji Hrvatska ima od osamostaljenja i koji bezuspješno pokušava riješiti.

'Ova zemlja nije sasvim sigurna kako bi trebala izgledati za 10, 15 ili 20 godina, a takva situacija još je više na djelu u lokalnim jedinicama. Zadnji strateški plan bio je 1990. godine kada je predsjednik Tuđman rekao da za par godina možemo postati zemlja kao Švicarska', rekao je Vuljanić.

Raspravljalo se i  o izmjenama Općeg poreznog zakona, kojim se, među ostalim, određuju novi kriteriji zastare za postupke ispitivanja izvora imovine.

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac uvodno je objasnio da će zastarni rokovi za postupke ispitivanja izvora imovine i utvrđivanja zlouporabe prava počinjati teći tek nakon isteka godine u kojoj je utvrđena osnova za oporezivanje.

To znači da će, neovisno o tome kada je nabavljena imovina čiji izvori nisu dokazani, porez biti naplativ u razdoblju od šest godina nakon utvrđivanja obveze.

Zakonom se jasno definira redoslijed naplate poreznog duga tako da se najprije naplaćuje "stariji dug" unutar iste vrste poreza, bez obzira što je porezni obveznik naznačio kao vrstu obveze koju plaća.

Briše se odgoda naplate poreznog duga u slučaju pokretanja upravnog spora. Porezni dug će se naplatiti, a obveznik će svoja prava, ako smatra da su mu povrijeđena, moći ostvariti pred nadležnim sudom. Zakonom se propisuje i obvezatni sadržaj gotovinskog računa, čime će se izjednačiti sadržaj računa za sve djelatnosti.

Prijave poreza elektroničkim će putem ubuduće morati podnositi svi obveznici PDV-a, a ne samo oni s više od 800 tisuća kuna godišnje vrijednosti dobara ili obavljenih usluga.

Vlada time želi osigurati potpuni prijelaz na elektroničko poslovanje, što bi trebalo rasteretiti poreznu upravu, a poreznim obveznicima omogućiti trenutačnu provjeru obrazaca, objasnio je Lalovac.

U nastavku zasjedanja, o predloženom zakonu raspravljaju klubovi zastupnika.  (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook