Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo objavio je da su zabilježena 363 slučaja ospica. Najviše je oboljele djece do pet godina starosti. Zabilježena su 224 takva slučaja. Na bolničkom liječenju su zbog komplikacija zadržane 74 osobe.
Pročitajte i ovo
Povijesno kršenje protokola
VIDEO Nestale stotine bočica s virusima, jedan je posebno smrtonosan
Upozorenje stručnjaka
U Hrvatskoj se širi zabrinjavajući trend: "Moglo bi doći do povratka opasnih bolesti"
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo provjerili smo postoji li opasnost od širenja ospica na području Hrvatske kao i kolika je procijepljenost u Hrvatskoj. Doznajemo da je najmanje cijepljenih u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
"Trenutno još nisu dostupni podaci za 2018. godinu s obzirom da se izvješća prikupljaju kroz travanj. U 2017. godini cjepni obuhvat prvom dozom cjepiva MPR na nivou RH bio je 88,9 %, te drugom dozom 95,1%. U 2017. godini najniži cjepni obuhvati za MPR cjepivo bili su u Dubrovačko neretvanskoj županiji (55,8%; 82,6%) te Splitsko dalmatinskoj županiji (78,4%; 93,1%)", potvrdila je za DNEVNIK.hr epidemiologinja dr. Vesna Višekruna Vučina iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Dodala je da je unos virusa ospica u Hrvatsku kontinuiran pa je tako prisutna i mogućnost epidemije. "Unos virusa je postojao i prije trenutne epidemije u Kantonu Sarajevo, jer se u Europi i drugdje u svijetu ospice javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku kontinuirano. Ako necijepljena osoba na putovanju dođe u kontakt sa zaraznom osobom, velika je vjerojatnost da će se zaraziti i postoji mogućnost prijenosa infekcije po povratku u Hrvatsku.
Svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica importirane iz drugih zemalja, no zahvaljujući visokim cijepnim obuhvatima hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva ne dođe do širenja infekcije u stanovništvu. Drugim riječima, osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cijepnih obuhvata stanovništva, čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana", objasnila je Višekruna Vučina.
Oboljele nepotpuno cijepljene osobe
Među oboljelima u Kantonu Sarajevo, 342 osobe su necijepljene, sedam ih je nepotpuno cijepljeno, jedna oboljela osoba je u potpunosti cijepljena, a kod 13 oboljelih je status cijepljenja nepoznat. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da se osobe koje su primile dvije doze cjepiva protiv ospica te razvile zaštitu smatraju dugotrajno zaštićenima.
No, postoje iznimke. "Niti jedno cjepivo ne pruža 100% zaštitu svim cijepljenima, smatra se da nakon primljene jedne doze cjepiva protiv ospica najmanje 92% cijepljenih razvije zaštitu, a nakon primljene 2 doze najmanje 95% cijepljenih. Određeni postotak ljudi ne razvije dovoljnu zaštitu cijepljenjem (tzv. nereaktori)", potvrdila je Višekruna Vučina.
Takvim osobama pomaže kolektivni imunitet koji se stvara visokom procijepljenosti ljudi u njihovoj okolici jer ne dolaze u doticaj sa zaraženim osobama. "Osobe koje su tzv. nereaktori na cijepljenje, također računaju na zaštitu kolektivnim imunitetom kao i osobe koje imaju medicinske kontraindikacije za cijepljenje", dodala je. Kod smanjene procijepljenosti, pojašnjava, smanjuje se i kolektivni imunitet na ospice.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ističu da, ako netko nije siguran je li primio obje doze cjepiva, trebao bi se docijepiti.
"Ukoliko odrasla osoba nema dokumentirani primitak dvije doze ili zna da nije cijepljena, ili je primila samo jednu dozu cjepiva protiv ospica treba se procijepiti. Osoba koja ima dokumentirane primljene dvije doze cjepiva protiv ospica ne treba se docijepljivati u odrasloj dobi", istaknula je dr. Vesna Višekruna Vučina.
Podsjetimo, prva doza cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeola daje se djeci s navršenih 12 mjeseci, a druga u prvom razredu osnovne škole, sa šest ili sedam godina starosti.