Osobni bankrot u Hrvatskoj nije omiljen, ali u praksi može biti vrlo učinkovit. Samo 10 tisuća građana s dugom do 20 tisuća kuna odlučilo se na novi početak i bankrot.

Galerija


Reporter Nove TV Ivan Forjan donosi priču žene koja je pala u dugove, a iz osobnog bankrota želi se dignuti i krenuti ispočetka.
Marina Žilić danas uzgaja pčele, a nekad je radila u velikoj tvrtki koja je zapošljavala nekoliko stotina ljudi, no ostala je bez svega.

Vezani članci NK Osijek (Foto: Dnevnik.hr) Nogomet nije izvor vrtoglavih zarada samo za igrače: NK Osijek popeo se na vrh ljestvice poduzetnika Slika nije dostupna Više od tisuću zahtjeva za pokretanje postupaka koji prethode osobnom bankrotu

"Ja sam išla u minus, firma je ostala dužna plaće. Svaki put računaš – sjest će plaća, pokrit će minus. Kada dva mjeseca nije sjela, ukinu ti minus, tražiš reprogram, a teško ga je dobiti", kaže Žilić.

Tada je sljedeći korak osobni bankrot. Pravila su jasna.

Dugovi se smanjuju, a dio njih je i otpisan

"Kada nešto sjedne ili nešto uspiješ uprihoditi i onda platiš koju kunu, 100, 200 kuna", kaže Žilić. Ostalo joj je još osam tisuća kuna duga koji mora vratiti.

Dugovi su se smanjili, a dio njih je i otpisan. U postupak jednostavnog osobnog bankrota idu svi koji su blokirani neprekidno tri godine, a u dugu su do 20 tisuća kuna. Ako imaju imovinu veću od 10 tisuća kuna, koja ne uključuje nekretnine, sud im dodjeljuje povjerenika koji će tu imovinu nastojati unovčiti i namiriti vjerovnike u roku od godinu dana. Ako i nemaju imovinu, dugovi će im biti izbrisani.

"Ja nisam došla u bankrot jer sam pretjerano trošila tako što sam kupovala cipele ili ne znam što. To je čisto životna potreba, plaćanje računa, preživljavanje od mjeseca do mjeseca", kaže Žilić.

Iako imaju sve uvjete za njega, više od 26 tisuća građana ove godine odbilo je bankrotirati. U bankrot je otišlo 11 tisuća njih. Nakon što jednom prođete bankrot, idućih pet godina ne možete ponavljati isti postupak. Najviše zahtjeva za jednostranim osobnim bankrotom podneseno je u Zagrebu, a najmanje u Gospiću.

Reporter Ivan Forjan kaže da postupak pokretanja osobnog bankrota nije kompliciran i da je po informacije najbolje doći u FINA-u. O samom postupku razgovarao je s Vinkom Ilak iz FINA-e.

Što treba napraviti da bi se otišlo u osobni bankrot?

Od strane potrošača, nije potrebno napraviti ništa. To je postupak koji pokreće FINA po službenoj dužnosti i čim utvrdi da je potrošač blokiran duže od tri godine za iznos od 20 tisuća kuna, FINA šalje poziv potrošaču. On treba samo zaokružiti je li suglasan ili ne, a FINA za njega dalje poduzima sve mjere.

Kada netko ima dug do 20 tisuća kuna i nema nikakvu imovinu, što se dogodi s njegovim dugom ako se odluči na osobni bankrot?

Potrošač koji ima dug do 20 tisuća kuna, a ima imovinu u vrijednosti do 10 tisuća kuna, za njega će sud u tom postupku, nakon što FINA podnese prijedlog za sud, donijeti rješenje kojim se otvara i istodobno zaključuje stečaj potrošača. Tim rješenjem njega se oslobađa dugovanja.

Zašto je onda više od 20 tisuća ljudi odbilo taj osobni bankrot, a više od 80 tisuća se nije uopće izjasnilo oko ulaska u bankrot? Je li sram razlog tome?

Nama se u FINA-i čini da je to više stvar nepovjerenja, ljudi se boje neizvjesnosti tog postupka. Ovim putem poručila bih im da u situacijama ako nemaju imovinu ili je ona manja od 10 tisuća kuna, jedino što im se može dogoditi jest da ostanu bez svojih dugovanja.

Možda da se to nekako drukčije zove, restart, ljudi bi bilo otvoreniji prema toj opciji?

Moguće, iako je ovo stvarno odlična opcija za potrošača, gdje on bez ikakvih posebnih radnji može doći do oslobođenja od obveza.

Kome Hrvati najviše duguju?

Brojčano, posebno ova skupina do 20 tisuća kuna, najviše duguju telekomunikacijskim tvrtkama.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr