Samo u Europi u 2021. godini registrirano je 61 milijun osoba s dijagnozom dijabetesa, od kojih čak jedan milijun umire od posljedica te bolesti na godišnjoj razini, a procjene govore da osoba koja boluje od dijabetesa prosječno izgubi 8,5 godina života.
U Republici Hrvatskoj, u 2021. godini registrirano je 327.785 osoba s dijabetesom dok se smatra da je još oko 200.000 neotkrivenih slučajeva.
Pročitajte i ovo
Komentirajući posljednje podatke za Republiku Hrvatsku i globalno, prof. dr. sc. prim. Biserka Bergman Marković, predsjednica Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM), naglasila je da je dijabetes skočio s osmog na treće mjesto po stopi smrtnosti, što dokazuje činjenicu da se ova bolest naziva još i globalnom epidemijom. Pojasnila je i što je stadij koji prethodi njegovu razvoju.
“Predijabetes predstavlja stanje u kojem postoji poremećena regulacija šećera u krvi, ali vrijednosti nisu toliko visoke da bi se zadovoljili kriteriji za postavljanje dijagnoze dijabetesa. Čak do 70 posto osoba s predijabetesom, s vremenom, razvije dijabetes.”
Stanje predijabetesa ne pokazuje nikakve simptome, a čak devet od deset osoba s predijabetesom nije ni svjesno svog stanja. “I to je najveći problem, simptoma nema, a rizične osobe nisu svjesne da kontrolirajući šećer u krvi mogu napraviti prekretnicu u kvaliteti i duljini trajanja života.”
Osobe starije od 45 godina, s pretjeranom tjelesnom težinom i pretile osobe, osobe koje imaju sedentarni način života s manjkom tjelesne aktivnosti, osobe koje imaju u obitelji dijabetes, oni koji imaju povišen krvni tlak kao i žene koje imaju gestacijski dijabetes imaju veći rizik za razvoj predijabetesa, a kasnije dijabetesa.
Pročitajte i ovo
Slijedom navedenog, prevencija i rano otkrivanje ove bolesti dobiva na sve većoj važnosti. “Probir na dijabetes u općoj populaciji treba početi u dobi od 45 godina, a ako je nalaz uredan razumno je ponavljati ga svake tri godine,” upozorila je.
Promjena načina života je velika prekretnica u prevenciji predijabetesa i dijabetesa i nikada nije kasno učiniti promjenu. U želji za gubitkom pretjerane tjelesne težine, liječnica savjetuje izbjegavanje "modernih i brzih" dijeta kojima se postiže mršavljenje, a nema puno dokaza da se tim dijetama dugoročno može i održati postignuta tjelesna težina.
Rješenje je u cjeloživotnoj promjeni načinom prehrane. Tjelesna aktivnost, kao i zdrav način prehrane svakako su najbolji početak za ublažavanje posljedica bolesti.
