Prema tim izmjenama osnovicu više ne bi određivala isključivo Vlada, već bi se utvrđivala kolektivnim ugovorom, sukladno sporazumu Vlade i sindikata. Zakonske su izmjene predložene na temelju sporazuma između Vlade i sindikata od 13. srpnja ove godine, kada je potpisan Dodatak sporazumu o osnovici plaća u javnim službama. Vlada bi, ipak, posebnom odlukom mogla utvrđivati osnovicu plaća u javnim službama ukoliko sa sindikatima ne postigne dogovor do donošenja državnog proračuna za narednu godinu.
Pročitajte i ovo
Iako je u zakonskom tekstu stajalo 'do donošenja Smjernica ekonomske i fiskalne politike za slijedeću godinu', Vlada je prihvatila amandman Odbora za rad i socijalno partnerstvo po kojemu se kao rok za postizanje dogovora socijalnih partnera navodi donošenje proračuna. Zadovoljstvo prihvaćanjem amandmana izrazio je predsjednik Odbora Boris Kunst (HDZ), ustvrdivši da će se time ostaviti više vremena za pregovaranje i dogovor između Vlade i sindikata. Vesna Buterin istaknula je u ime Kluba HDZ-a kako je uvjerena da će zakonske izmjene pozitivno djelovati na unaprjeđenje socijalnog dijaloga.
Napomenula je da je Vlada, zbog gospodarske krize, bila prisiljena na nepopularnu mjeru odustajanja od najavljenog 6-postotnog povećanja plaća u javnim službama, ali i ocijenila da su time ipak sačuvani socijalna sigurnost i radna mjesta. Istoga je stava i Boris Klemenić (HSS), rekavši da je Vlada u ožujku ove godine odlučila sama utvrđivati osnovicu za plaće u javnim službama kao mjeru za smanjenje rashoda, ali da se naknadno uvidjelo kako se potrebna racionalizacija može postići na drugi način. Iako podupiru zakonske izmjene, oporbeni klubovi ne misle da je Vlada u vrijeme krize poduzimala odgovarajuće antirecesijske mjere kojima bi zaštitila zaposlene.
>> 'Očekujemo uspjeh na referendumu o Sporazumu o plaćama'
'Ispada da je u ovoj zemlji budala onaj tko radi', poručio je Damir Kajin (IDS), uvjeren da će plaće u javnim službama u idućoj godini nadalje padati, a troškovi života rasti. 'U takvo nas je stanje dovela Vlada i politika 'lako ćemo', ocijenio je. Ingrid Antičević Marinović (SDP) upozorila je na 'pošast neisplate plaća' u Hrvatskoj, što je, kazala je, suprotnost 'Radi Buljubašiću koji nije radio, a dobivao je plaću'. 'Neisplata plaća je kriminal najgore vrste"' ustvrdila je, opetovano zatraživši da se u Kazneni zakon ugrade drastične kazne za poslodavce koji ne isplaćuju plaće. (Hina)
