Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih, u ponedjeljak je predstavila novi redefinirani program 'Pomoć u kući' i 'Dnevni boravak'. Primjena počinje već 1. svibnja ove godine.


Od 1. svibnja ove godine počinje primjena novoga redefiniranog programa "Pomoć u kući" i "Dnevni boravak" kojemu je svrha da se s 58 milijuna kuna, koliko se izdvaja iz državnog proračuna, uvede kontrola nad pružanjem tih usluga, omogući njihova dostupnost po istim uvjetima za sve i time osigura pravedna raspodjela na području cijele Hrvatske.

Vezani članci Ustaška zastava (Foto: Dnevnik.hr) Zoran Milanović: Za dom spremni je službeni pozdrav zločinačke organizacije Milanka Opačić i Milan Bandić (Foto: Goran Jakus/Patrik Macek/PIXSELL) Je li i sada ''palo'' cvijeće? Nakon Siniše Varge i Milanka Opačić učlanila se u Bandićevu stranku

Taj je novi - redefinirani program pomoći i njege u kući predstavila danas potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić ističući da je riječ o dobrom projektu koji starije ljude ostavlja kod kuće i ne šalje ih u institucije, ali se tijekom deset godina 'izvitoperio', tako da se ne zna koliko se osoba stvarno njime koristi i koliko je ljudi u njemu zapravo zaposleno.

"Uočili smo brojne nepravilnosti, a mnogi su nam se obraćali s primjedbama da su u nekim sredinama na tim programima ljudi zaposleni fiktivno, da gerontodomaćice uopće nisu radile, a jedinice lokalne samouprave su uredno od države za to uzimale novac. Došli smo i do podataka da smo plaćali i za ljude koji su umrli, koji su otišli iz svog doma ili kod djece ili u domove za umirovljenike", rekla je Opačić i izvijestila da su sve podatke koje su dobili a upućuju na oštećenje državnog proračuna proslijedili ovlaštenim tijelima.

Najbolja zemlja za život starijih je Švedska, doznajte koja je Hrvatska

Objasnila je da je sve to bilo moguće zato što su o tim uslugama i organizaciji pomoći odlučivale jedinice lokalnih samouprava, koje su povlačile državni novac. Treba naglasiti, dodala je, da su neke i same participirale u dijelu troškova.

"S novim Zakonom o socijalnoj skrbi i novim pravilnicima uvodimo reda i ubuduće će tu pomoć primati samo oni koji budu imali rješenja centara socijalne skrbi. Program kreće od 1. svibnja i oni koji udovoljavaju kriterijima za uslugu pomoći i njege u kući dobit će rješenja centara socijalne skrbi", najavila je Opačić.

Dodala je da će se početkom 2015. pružanje usluge ugovarati sa svima koji to budu mogli činiti, od udruga do ostalih pravnih osoba, a to znači da će ti subjekti poslove direktno ugovarati s tim ministarstvom.

"Tako ćemo imati kontrolu nad čitavim sustavom, ali ono što je važnije - dobit ćemo i informacije o onim ljudima kod kojih se situacija promijenila i kojima je ta vrsta pomoći postala potrebna", poručila je Opačić.

"Novčani cenzus je ostao isti, čak se malo i povećao. To znači da su pravo na pomoć i njegu imali oni kojima su primanja bila ispod 1500 kuna, a sada ćemo ga povećati do 2000 kuna, s tim da će dio razlike od 500 kuna platiti ministarstvo, dio sam korisnik, a može i jedinica lokalne samouprave koja participira u programu. Vrlo brzo pravilnikom ćemo utvrditi cijenu usluge, a novina je da će oni koji novca imaju tu uslugu moći sami platiti", objasnila je.

Napomenula je kako nisu rijetki primjeri da se dosad nije poštovao nikakav cenzus i da su se 'napuhavali' brojevi korisnika kako bi se od države dobilo što više novca za gerontodomaćice, a ministarstvo nad time nije imalo kontrolu.

'Samo jedna žena ga piše u HZZO-u i ona ga očito jedina zna rastumačiti'

Po podatcima ministarstva, uslugom pomoći i njege u kući koristi se 15.500 starijih osoba, a među njima je oko dvije tisuće onih koji se koriste uslugom dnevnog boravka. Na projektu su zaposlene 1064 osobe od kojih su većina gerontodomaćice.

Ministarstvo nema namjeru smanjivati financijska sredstva od 58 milijuna kuna, nego cijeli program uspostaviti na ravnomjernijem i pravednijem pristupu te omogućiti da i oni koji imaju novca sami plate tu uslugu, poručila je Opačić.

Inače, najviše korisnika po županijama ima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje ih je 3200, što je 21 posto, zatim u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji - devet i osam posto, u Splitsko-dalmatinskoj ih je 850 ili pet posto, a u Međimurskoj županiji, primjerice, uopće ih nema. (Hina)

 DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook