OPG-ovi s tržnica preselili na Internet: „Cijena je ostala ista, sve je onako kako i svake godine“

Zatvaranje tržnica kao mjera suzbijanja moćnog i velikog COVID-a 19 uzdrmala je mnoge male poljoprivrednike. Brojna su obiteljska poljoprivredna gospodarstva pretrpjela ozbiljnu štetu, a vlasniku OPG-a Siniši Staniću propalo je trideset tisuća narcisa i petnaest tisuća tulipana. On tvrdi da ni sam nije siguran kako će nadoknaditi štetu.

Pročitajte i ovo Fortenovin poljoprivredni sektor Hrvatski suverenisti: "Vlada ne smije dopustiti da izgubimo bitnu granu gospodarstva, kao što smo izgubili Inu i banke" Belje, Pik, Vupik i drugi Fortenova ispituje interes za prodaju važnog poslovnog područja: Bitno im je očuvati zaposlenost i tradiciju

„Neće je nadoknaditi nitko sigurno. Mi smo mali OPG-ovci, to da sam dobio kućicu, mogao sam kud i kamo više riješiti“, dodaje.

A već dan nakon zatvaranja tržnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji, novinar Mario Kokaj, iza kojeg su i drugi hvale vrijedni projekti, odlučio je pokrenuti online tržnicu naše najistočnije županije. „Sad u ovom trenutku u toj grupi ima 7 800 ljudi s tim da ima oko dvadeset OPG-a. Ti vlasnici nisu mogli vjerovati da će moći toliko prodati s obzirom da je sve bilo zatvoreno“, objašnjava Kokaj.

Osim pojedinačnog entuzijazma i vinkovačke gradske vlasti uključile su se u spas poljoprivrednika te su adventske kućice prenamijenile. Umjesto fritula i kuhanoga vina u njima se sada mogu kupiti salata, rotkvica, peršin i celer. Vlasnik OPG-a Stanko Vasilj tvrdi da je prije ipak bilo puno bolje.

„Bili smo tamo na klupama gdje se sve vidi, ovo je skučeno i pola je robe sakriveno, ljudi ne vide. Naši su ljudi sve to naučili dirnuti, pipnuti, pogledati, a ovdje je malo drugačije. Ne smije se ništa dirati i ne vidi se zapravo dobar dio robe“, kaže.

Trgovački centri slabo plaćaju

Još je krajem 2017. godine donesen Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Njime se trebaju sankcionirati oni koji iskorištavaju svoju značajnu pregovaračku snagu kao i regulirati rokovi plaćanja. No koga god smo od poljoprivrednika upitali prodaje li velikim centrima dobili smo negativan odgovor.

Vasilj tako objašnjava da imaju loša iskustva sa shopping centrima jer plaćaju robu jako malo. „Tipa za salatu daju vam dvije, tri kune. Nama se to ne isplati. Sada prodajemo, pa recimo, pola kile za pet kuna, kilogram je deset kuna salate koja je vrhunska“, govori.

Istu tu salatu trgovački lanci prodaju za četiri kune po komadu. Međutim, u korona krizi su se neki trgovački lanci ipak aktivirali i pozvali male OPG-ovce da im se jave radi otkupa proizvoda. Unatoč tome, nezadovoljstvo velikim centrima gaje i u metropoli. Smatraju kako se bave nepoštenim trgovačkim praksama, te da lijepa ambalaža prodaje lošiji proizvod.

Spašava ih online prodaja, a cijene ne podižu

Kao da kriza oko koronavirusa i iznenadni snijeg nisu bili dovoljni, Zagreb i okolica našli su se pred još jednim izazovom. „U prvih tjedan dana desio se i onaj potres i ljudi su bili šokirani. Zabranjen nam je bio rad na tržnicama i panika je bila i svašta nešto se sastavila i onda se pokrenuo na internetu taj Virtualni zagrebački plac“, prepričava nam Senad Huljić kako je pokrenuta online tržnica u Zagrebu.

Ljudi su zainteresirani za domaće proizvode, a proizvođači, zahvalni što imaju kome prodati, ne podižu cijenu. Vasilj potvrđuje isto, a dodaje da se ne naplaćuje ništa više ni dostava kućama, ali pod uvjetom da je narudžba isplativa, odnosno viša od pedeset kuna.

„Doslovno je ista cijena ostala, sve onako kao i svake godine. Negdje gdje je bila baš mala količina tu se ukalkuliramo desetak kuna dostave, a ako su bili veći iznosi onda smo prakticirali da dvije, tri familije se slože pa da na jednu adresu ostavimo. Nama je to bilo praktičnije, a i radi što manje tih kontakata“, ispričala nam je radnica Ružica Blažević.

Svi se snalaze na razne načine pa tako i Francuzi. Njihov se grad Angers simpatično dosjetio programa ''Posvoji svoj OPG''. Tako vlasnici kafića, restorana ili frizerskih salona daju na raspolaganje svoje prostore u kojima stanovnici tog zapadno francuskog grada mogu kupiti svježe i domaće voće i povrće. Unatoč silnom trudu gubitci su svugdje vidljivi.

Stroge mjere im ne pomažu

„Taj tjedan poslije Uskrsa znao je biti bolji već sami uskrsni tjedan iz razloga što su automatski kretale pričesti, krizme, svatovi. Toga sada više nema ništa. Što se tiče prometa sedamdeset posto je manje“, kaže Blažević.

Uz obaveznu dezinfekciju ruku na ulazu u tržnice, korištenje antiseptika ispred zatvorenih objekata, održavanje udaljenosti od dva metra, zaštitne folije i plastike između kupaca i prodavača otvorene su tržnice. No, otvaranjem klasičnih tržnica virtualne nisu prestale postojati.

Vjerojatno će se one još dugo zadržati, međutim treba imati na umu da prema podatcima Eurostata više od polovine nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u EU ima 55 godina ili više. Mnogi od njih znaju rukovati modernim tehnologijama, nekima obitelj može pokazati podučiti ih i pomoći im, ali ne možemo očekivati od bakice koja ima preko 70 godina oglašavanje putem društvenih mreža.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!