Stigla nam je ona noć sa subote na nedjelju kada inače spavamo jedan sat manje. I upravo taj nedostatak sata mnogima zna zadavati, u najmanju ruku, glavobolje, a nekima i mnogo veće zdravstvene tegobe.
Pročitajte i ovo
Ljetno računanje vremena u 2018. počinje 25. ožujka u dva sata tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u dva sata računa kao tri sata.
S ljetnim računanjem vremena prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prelaskom na ljetno vrijeme dolazi i do promjena u obračunu električne energije pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Zbog pomicanja sata i na prugama HŽ Infrastrukture organizirana su posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na novo, točno vrijeme.
Zbog pomicanja vremena međunarodni vlakovi br. 499 (München – Zagreb Glavni kolodvor) i 415 (Zürich – Zagreb GK – Beograd) te brzi vlakovi br. 820 i 821 na relaciji Split – Zagreb GK i obratno kasnit će u dolasku sat vremena.
Brzi vlak br. 740 na relaciji Vinkovci – Zagreb GK kasnit će u polasku četiri minute (redoviti polazak u 2,56 sati), dok će putnički vlak br. 3001 na relaciji Varaždin – Zagreb GK kasniti u polasku 20 minuta (redoviti polazak u 2,40 sati), priopćio je HŽ.
Usvojena rezolucija: Europski parlament predložio ukidanje pomicanja sata
Podsjetimo, na plenarnoj sjedici u Strasbourgu Europski parlament u veljači je usvojio rezoluciju kojom predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u Europskoj uniji. Njihov prijedlog treba potvrditi Europska komisija.
Prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20% Europljana. Znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća te smanjiti radnu učinkovitost. "Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak", istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
Zdravstvene tegobe
Osim Europe, sat će za ljetno računanje vremena pomaknuti više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi. To će im donijeti više danjeg svjetla i moguće uštede električne energije, ali i poremećaje spavanja, koje mogu pratiti i neke druge zdravstvene tegobe. (Hina/D.Š.)
