Uoči izbora za Europski parlament Nova TV na portalu DNEVNIK.hr u donosi sučeljavanje kandidata HDZ-a, SDP-a, Živog zida, Mosta i Amsterdamske koalicije.

Galerija


Na pitanja Mislava Bage u studiju odgovaraju Karlo Ressler (HDZ), Biljana Borzan (SDP), Tihomir Lukanić (Živi zid), Sonja Čikotić (Most) i Valter Flego (Amsterdamska koalicija). Kandidati uživo u studiju sučeljavaju svoje argumente, mišljenja i viđenje politike vezane za Europsku uniju.

Vezani članci Razgovor s Mislavom Kolakušićem (Foto: Dnevnik.hr) Kolakušić bi kao predsjednik uveo ogromne promjene: Mijenjao Ustav, ukinuo županije, ali i dao si plaću od 70.000 kuna Doček izbornih rezultata u središnjici HDZ-a (Foto: Marko Prpic/PIXSELL) - 4 HDZ lošiji nego na prethodnim izborima: U utrci za mjesto u Parlamentu ''izgubio'' pet velikih gradova

Tijek sučeljavanja pratite u nastavku. 

12:30 Sučeljavanje je završeno ležernijim temama. Mislava Bagu zanimalo je što su njegovi gosti željeli biti kad su bili mali. 

Lukanić kaže da je imao osjećaj da nešto na kugli zemaljskoj nije u ravnoteži. "Želio sam pomoći ljudima oko sebe", rekao je Lukanić, na što ga je Bago pitao je li možda želio postati svećenik. "Ne, ne..." uzvratio je Lukanić, kojem je jedan od dječačkih snova bio i da se bavi glazbom.

Čikotić se htjela baviti pravom i odvjetništvom, ali ju je život odnio dalje. "Završila sam pravo u Osijeku, no odnijelo me u neke druge vode i završila sam na EU fondovima", rekla je Čikotić.

Borzan je htjela biti liječnica, a objasnila je i zašto. "Taj posao nije podložan politici, a nakon toga sam baš u njoj završila", rekla je Borzan. 

Ressler kaže da je u osnovnoj školi htio biti liječnik jer su mu i roditelji liječnici. "Nakon toga sam htio biti odvjetnik, no još to nisam radio", rekao je Ressler.

Flego je htio postati inženjer strojarstva.

Na pitanja o glazbi koju sluša, Čikotić otkriva da voli Josipu Lisac, omiljeni joj je film "Tko pjeva zlo ne misli", a kao sportašicu izdvojila je Blanku Vlašić zbog upornosti i izdržljivosti. Kad je u pitanju izbor hrane između svinje i ribe, Čikotić ne skriva da je iz Slavonije. "Mamin ručak je najbolji. S obzirom na to da sam iz Slavonije, onda svinja", kaže Čikotić. 

Lukanić je impresioniran velikim koncertima iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća poput Live Aida, a omiljeni film mu je "H-8". Od omiljenih sportaša Lukanić izdvaja Luku Modrića jer kaže da se ne smije vratiti sinu ako ga ne izdvoji. Za ručak bi, kaže, od ponuđenih mu ribe i svinje izabrao - šopsku salatu

Ressleru i Borzan najbolji je sportaš Goran Ivanišević, no kod hrane se ne slažu. Ressler preferira svinjetinu, a borzan Ribu, baš kao i Flego. 

Trebaju li hrvatski radnici u Njemačkoj imati hrvatske ili njemačke plaće?

12:23 "Odgovor je više nego jasan. Da, apsolutno da. Hrvat koji radi u zapadnoeuropsoj zemlji mora imati sva prava kao i tamošnji radnici. Europa treba poraditi na tome da svi budu ravnopravni", rekao je Flego.

Borzan kaže da su za to da moraju imati plaće kao i radnici zemalja u kojima rade, no nažalost taj prijedlog u EU parlamentu nije prošao. 

Lukanić smatra da hrvatski građani u inozemstvu trebaju imati jednake plaće kao i radnici koji su iz te zemlje. Međutim, dodaje da postoji veliki jaz između radnika u Hrvatskoj, koji imaju 3000 kuna i onih u EU parlamentu koji imaju plaću 40 tisuća kuna. 

O tome da hrvatski građani trebaju u europskim zemljama imati plaće koje su u tim zemljama slično mišljenje ima i Čikotić.

"Ljudi u inozemstvo odlaze po veće plaće. Nema govora da bi hrvatski radnik u Njemačkoj dobivao plaću kao što bi imao u Hrvatskoj jer s tim ne može živjeti", smatra Čikotić.

Ressler je u replici sve ono što je Lukanić rekao nazvao - besmislicama, a političke opcije pozvao je da ponude svoja rješenja.  

Lukaniću je replicirala i Borzan. "Ako govorite o tome da podržavate referendum u Britaniji, onda poštujte i volju hrvatskog naroda. Pobijedite na izborima pa onda mijenjajte stvari", poručila mu je Borzan.

Lukanić joj nije ostao dužan. "Uspjeli ste u koheziji s HDZ-om otjerati 300 tisuća ljudi koji bi možda glasali za Živi zid. Imamo namjeru donijeti novu generaciju glasačima", kazao je Lukanić.

Minimalna plaća na razini EU-a za sve?

12:18 Ressler kaže da možemo biti ponosni na socijalne standarde unutar EU-a. "Naš socijalni standard unutar EU-a visok je u odnosu na druge zemlje svijeta. Minimalna plaća na razini EU-a ne bi bila dobro rješenje", kaže Ressler.

Borzan kaže da su mjere štednje unutar EU-a tijekom krize pogubno djelovale na stanovništvo u EU-u. "To je jedno dobro iskustvo iz kojeg možemo naučiti kako se treba ponašati", kaže Borzan.

Lukanić smatra da do minimalne plaće na razini Europske unije Hrvatska neće doći dok se neke stvari ne promijene. "Zahvaljujući HDZ-ovim vladama, Hrvatsku su u razvoju pretekle sve zemlje članice EU-a. Dokle god su postojeće, nesposobne strukture na vlasti, nemoguće je da se naš standard izravna s onim u Njemačkoj ili sličnim zemljama", kazao je.

Slično razmišlja i Čikotić, koja smatra da se "prvo moraju ostvariti neki drugi pokazatelji, poput gospodarskog razvoja". "Mi želimo ravnopravnu Europu, no ne zagovaramo Macronovu renesansu", dodala je.

Ressler je replicirao Lukaniću. "Neki moji prijatelji i članovi obitelji otišli su iz Hrvatske. Što vi nudite? Oko dijagnostike se uglavnom slažemo, ali vi nemate što ponuditi", rekao je Ressler.

Lukanić je odgovorio da smo otvaranjem granica u proteklih pet godina izgubili 300 tisuća ljudi. "Demografi predviđaju da, ako nastavimo ovim putem, za pet godina ostajemo bez mirovinskog i još nekih sustava", kazao je Lukanić u replici Ressleru.

Migranti?

12:05 Ressler kaže da Hrvatska treba osigurati vanjsku granicu EU-a. "Bitno je da se 6500 policajaca brine o sigurnosti hrvatske granice i granice EU-a. Tema migracija nešto je što će ostati u EU-u dugo.

Borzan kaže da je potrebno pokazati solidarnost. "Potrebno je pokazati solidarnost. Izrazito sam ponosna kako su bivša Vlada i bivši ministar 'hendlali' problem s migrantima. Migrantima neke države unutar EU-a uopće nisu ni privlačne za život, u tome je problem", kaže Borzan.

Na pitanje o migrantima i migrantskoj krizi, Lukanić je kazao da smo u migrantskoj krizi prepušteni sami sebi. "Migrantima je konačno odredište Njemačka i njoj bliske zemlje. Mi smo im hot spot, prepušteni smo sami sebi. Ilegalne migracije si svakodnevne", kazao je.

"Imamo govor koji me podsjeća na onaj nakon kojeg se počinju dizati žilet-žice i ograde. Mi smo jako protiv toga, bili smo protiv toga kad su to radile Slovenija i Mađarska. Moramo pokazati minimum solidarnosti i reći da je to europska tema da bismo zaštitili sigurnost naših građana, ali bez žica", rekao je Flego.

Čikotić smatra da je bitna sigurnost i građana Hrvatske i migranata. "Most se zalaže za sigurnost hrvatskih građana i njihove imovine, ali i sigurnost migranata. Mi ne želimo da Hrvatska postane prolazni kolodvor za migrante. Treba razlikovati izbjeglice, migrante i političke azilante. Dakle, bitna nam je sigurnost migranata kako ne bi cvjetao kriminal", kazala je Čikotić.

Čikotić je odgovorila Ressleru da su migranti slobodni ljudi koji imaju svoju volju o tome gdje idu. "Ne mogu se nametati kvote i kršiti slobodna volja migranata", smatra Čikotić.

Ressler je odgovorio Borzan da su se odlučili za pristup bez barijera i dizanja ograda na granicama, pogotovo prema BiH. "Podigli smo i razinu opreme i korištenje šengenskih sredstava", kaže Ressler. Borzan odgovara da je u vrijeme vlade Zorana Milanovića nekoliko tisuća ljudi prolazilo kroz Hrvatsku. "Bili smo primjer kako se treba ponašati svojom humanošću", rekla je Borzan.

Na pitanje o ponašanju hrvatske policije prema migrantima, Ressler kaže da moramo imati razumijevanja za tešku situaciju i prema ljudima koji se upuštaju na tako težak put. "S druge strane, pravila se moraju poštivati i ne možemo dopustiti ilegalne migracije", kaže Ressler.

Borzan kaže da je bitno da policija postupa ljudski. "Kad se suočite s nekim snimkama i dokazima o nehumanom postupanju, onda to treba sam sebi priznati i educirati policiju", kaže Borzan.

Lukanić kaže da s terena dobivaju informacije o tome da se policajci žale na opremu s kojom rade. "Pritisak treba vršiti na političke krugove unutar Bruxellesa da se problem riješi. Hrvatska je kotačić koji se našao na njihovu putu", kazao je.

Čikotić kaže da su stihijske i nekontrolirane migracije veliki problem. "Protiv smo organiziranog kriminala, trgovine djecom i svega što donose stihijske i nekontrolirane migracije. Taj problem treba riješiti", smatra Čikotić.

Krediti? "Živim kod svekrve, ljetujem kod roditelja"

Mislav Bago upitao je kandidate imaju li kredite u kunama ili u eurima

Sonja Čikotić (Most) otkrila je kako ima kredit u eurima, a Valter Flego odgovorio je da nema kredit. 

Karlo Ressler rekao je da ima kredit u kunama bez devizne klauzule. "Vodim skroman život bez kredita", rekao je Tihomir Lukanić iz Živog zida.

Biljana Borzan (SDP) rekla je da ona živi kod svekra i svekrve te ljetuje kod mame i tate, na što se nadovezao i Valter Flego (Amsterdamska) te rekao da su njemu roditelji izgradili kuću.

"Šta će mi kredit", rekla je Borzan.

Uvođenje eura?

11:58 Lukanić kaže da oni u Živom zidu ne žele biti ničije sluge i da hrvatski narod nije ničiji sluga. "Uvođenje eura je potpadanje pod kapu tuđih interesa i gubimo utjecaj na bilo kakve odluke", kazao je Lukanić.

Čikotić smatra da nam euro ne treba. "Most će tražiti referendum o tome. S obzirom na to da građani u Hrvatskoj ne žive standardom onih u EU-u, mi ćemo tražiti referendum da se građani o tome izjasne. Dakle - NE euru. Ako premijer i guverner budu tražili uvođenje eura, tražit ćemo referendum pa neka se građani izjasne", kazala je Čikotić.

Flego kaže da danas nismo spremni za euro. "Ali treba nam biti cilj ući u porodicu zemalja koje ga koriste. Moramo se pripremiti na eventualne zamke koje nas očekuju te biti potpuno spremni prije uvođenja eura", kaže Flego.

Ressler kaže da je Hrvatska i sad već poprilično izložena euru. "Mi smo za uvođenje eura. Jačanje gospodarstva najbolji je način za uvođenje eura", kaže Ressler. 

Borzan kaže da ulazak u eurozonu ne smije biti cilj sam po sebi. "Period do ulaska u eurozonu trebamo iskoristiti kako bismo ojačali gospodarstvo i što jači ušli u eurozonu", kaže Borzan.

"Imamo govor koji me podsjeća na onaj nakon kojeg se počinju dizati žilet-žice i ograde. Mi smo jako protiv toga, bili smo protiv toga kad su to radile Slovenija i Mađarska. Moramo pokazati minimum solidarnosti i reći da je to europska tema da bismo zaštitili sigurnost naših građana, ali bez žica", rekao je Flego.

Lukanić je odgovorio Ressleru da argument uvođenja eura u Hrvatsku ne može biti štednja građana u eurima. "Sav svoj kapital uložit ćemo u obranu hrvatske valute", kazao je.

"Budući da smo već sad izloženi euru, bolje je biti za stolom nego izvan njega", odgovorio je Ressler. U odgovoru Biljani Borzan, Ressler je podsjetio da je javni dug za vrijeme Milanovićeve vlade povećan na 85 posto, a mi smo ga smanjili na 74 posto.

"Gledajte vijesti, nije sve bajno i vidjet ćete da ljudi odlaze iz Hrvatske", odgovorila je Borzan.

"Super je da je Hrvatska po gospodinu Ressleru ostvarila suficit, ali ostali kriteriji to ne prate. Po BDP-u smo predzadnji, a kad je riječ o izdvajanju za znanost, u ekipi s Bugarskom i Rumunjskom", odgovorio je Flego Ressleru.

Ulazak Srbije u EU?

11:52 Flego kaže da je cilj Hrvatske da BiH i Crna Gora uđu u veliku europsku obitelj. "Imamo barem pet godina da se ta otvorena pitanja riješe. Dovoljno je vremena da riješimo sva otvorena pitanja"; kazao je Flego.

O tome može li Srbija ući u EU ako ne riješi otvorena pitanja s Hrvatskom, Lukanić smatra kako treba iskoristiti mogućnost i pritiskom riješiti otvorena pitanja. "Je li moguće da se u 21. stoljeću mogu dogoditi otvorena pitanja, ako vlast ima volju za rješavanje? Mislim da postoji tihi dogovor između vlasti kako prljavi veš ne bi izašao na vidjelo", dodao je.

Čikotić je kazala da "Srbija, što se tiče Mosta, neće imati popusta za ulazak dok se ne riješe otvorena pitanja poput pitanja nestalih osoba i ratne štete".

Za Resslera je situacija jasna. "Zalažemo se za proširenje i približavanje BiH EU-u, to nam je jedan od prioriteta. Što se Srbije tiče, jasno je da imamo čvrste kriterije, koje je u konačnici i Hrvatska morala ostvariti da bi postala članica", kaže Ressler.

Borzan je rekla da je vrijeme ulaska pojedine zemlje u EU najbolje vrijeme za rješavanje nekih teških tema. "Hrvatska je zbog tih teških kriterija postala bolja i uređenija nego na početku tog procesa", kaže Borzan.

Brexit i treba li popustiti Britaniji u pregovorima?

11:45 Ressler kaže da je izlazak Britanije iz EU-a još jedan primjer toga kakve su posljedice neodgovornih politika. "Birači zaslužuju da im se jasno kaže što ih očekuje. Za hrvatske birače najbitnije je znati hoćemo li birati 12 ili 13 eurozastupnika", kaže Ressler.

Borzan smatra da Britancima ne treba popuštati. "Ovo je prilika da EU pokaže kako može bez jedne države koja je na izlasku bolje nego što ta država može izvan EU-a", kaže Borzan.

Flego podsjeća na to da je odluka o Brexitu donesena na referendumu. "Te odluke treba poštivati. To nije dobro ni za koga, ali očito je da je netko u tome svemu zakazao. Troma Europa nije dovoljno pažnje posvetila populističkoj kampanji u Velikoj Britaniji i to neka bude pouka", rekao je Flego.

Lukanić pak smatra da treba pojednostavniti izlazak iz EU-a i poštovati volju naroda koja je izrečena na referendumu. "Ako nisu zadovoljne, državama bi trebalo biti omogućeno da se iz EU-a jednostavno povuku", kazao je.

I Čikotić smatra da se volja naroda treba poštivati i ako su Britanci na referendumu odlučili izaći iz EU-a, onda im to treba dozvoliti.

Ressler kaže da nitko ne osporava pravo naroda da odlučuje želi li biti dio EU-a ili ne. "Nakon dvije godine sad se pokazalo da je to bila neodgovorna odluka, a njezini su troškovi ogromni", kaže Ressler. 

Borzan kaže da građani jesu odlučili na referendumu, ali na koji način? "Jednim populističkim i ksenofobnim stavom", kaže Borzan.

Treba li EU više ovlasti?

11:35 Ressler kaže da je EU savez država i većinu toga još uvijek je najbolje najbolje rješavati na lokalnoj razini, dok Borzan kaže da sadašnji model nije loš, ali ga treba doraditi. "Bavim se dosta zdravstvenim temama, a tu nemamo dovoljno zajedništva, kao ni u temama migracija", kaže Borzan.

O moći i suverenitetu pojedinih država članica unutar Europske unije Lukanić smatra da je sadašnji model neprihvatljiv. "Europarlamentarni zastupnik nema mogućnost predlaganja, a europska birokracija plaćena je od strane oligarhija. Tu nema mogućnosti donošenja krucijalnih odluka, pogledajte poljoprivredu", kazao je Lukanić.

"Mi smo protiv europskih poreza i nameta, sve zemlje članice trebale bi ravnopravno iznositi ideje i teme i sudjelovati u kreiranju zakona. Bitno nam je da možemo ravnopravno sjediti za stolom, a ne pored stola", smatra Čikotić.

Borzan je replicirala Lukaniću. "Jeste li uspjeli kao opozicijska stranka da bude ugrađeno u nacionalne zakone? Kad uđete u EU parlament, vidjet ćete kakvu moć imate i to će vas zaprepastiti", rekla je Borzan.

Lukanić je odgovorio Biljani Borzan da su se oni "predali i kapitulirali prije bitke" S takvim stavom Hrvatska ne može naprijed. Ne možete ništa jer nemate vlast, a to nije točno. Mi ćemo to dokazati", dodao je.

Mislav Bago i kandidati (Dnevnik.hr)
Sučeljavanje kandidata za Eu izbore na portalu Dnevnik.hr (Foto: Dnevnik.hr)

 

Kako bi danas glasali na referendumu za EU?

11:25 Flego vjeruje da bi i danas građani rekli - da. "Nemojmo zabijati glavu u pijesak, obavili smo cijeli niz priprema za ulazak u EU. Unatoč tome, Europu ne treba idealizirati, EU je previše birokratizirana i previše se udaljila od građana", rekao je Flego.

Lukanić smatra da bi se građani, bez velike promidžbe, izjasnili protiv ulaska. "Izrazili bi veliku skepsu i rekli - Ne, hvala! Britanici su rekli - Idemo korak natrag. Mislim da je EU svijeća koja je dogorjela", smatra Lukanić.

Čikotić smatra da bi građanima bilo nejasno za što se izjašnjavaju. "Građane ove vlade nisu uvjerile u dobrobiti koje donosi Europska unija", dodala je.

Borzan je sigurna da bi građani bili skloni Europskoj uniji unatoč tome što dosad nismo dobro iskoristili članstvo. Za Resslera tu nema nikakve dileme. "Hrvatska pripada Europi i jasno je da današnja Europska unija nije savršena, ali se moramo boriti i biti zajedno. Moramo biti hrabri u traženju izazova", rekao je Ressler.

Lukanić je replicirao Borzan tvrdeći da je EU sebe stavila iznad vlade bilo koje države članica, a Borzan je odgovorila da EU mentorira onima koji se nisu sposobni sami boriti sa svojim problemima.

Flego kaže da EU nije jedna država niti će to ikada biti. "Ona je savez država u koji svatko treba ugraditi svoje vrijednosti i za to se moramo boriti", kaže Flego.

Koga će zastupati u EU parlamentu?

11:17 Na pitanje hoće li u EU parlamentu zastupati svoju političku opciju ili Hrvatsku, Flego je rekao da ćezastupati otvorenu, naprednu i tolerantnu Hrvatsku. "Kada budem izabran, bit ću član grupe liberalnih stranaka jer je naša koalicija temeljena na liberalnim stavovima", poručio je Flego.

Borzan kaže da se zastupa i jedno i drugo. Mi smo podijeljeni u grupacije, nema delegacije Hrvatske ili Njemačke, ali uvijek nastojimo kombinirati stranački i nacionalni interes. Prave razlike u EU parlamentu dolaze tek kad su na dnevnom redu dokumenti o vrijednostima", rekla je Borzan.

Ressler kaže da su za njih vrijednosti jako bitne, kao i njihov vrijednosni okvir temeljen na demokršćanskom centru. "Mislim da je problem kod shvaćanja kolega ovdje da su klubovi jako bitni u funkcioniranju EU parlamenta. Mislim da je neodgovorno prema hrvatskim biračima ne biti otvoren prema tome koje ćemo vrijednosti zastupati", rekao je Ressler.

Lukanić kaže da razmišlja o otvaranju ureda u kojem bi bio na raspolaganju građanima Hrvatske. "Interes Hrvatske iznad interesa Bruxellesa", kazao je i dodao da će u Europskom parlamentu zastupati interese hrvatskih građana.

"Nama je izuzetno bitno da idemo tamo graditi Hrvatsku, tamo ćemo prezentirati svoj program koji se tiče hrvatskih nacionalnih interesa", kazala je Čikotić.

"U Hrvatskoj postoji 40 posto ljudi koji su, po nekakvim procjenama, skeptični i smatraju da Europska unija nije pogodna za hrvatske interese i mi ih namjeravamo zastupati", odgovorio je Lukanić na repliku Biljane Borzan.

Čikotić je replicirala Ressleru, kazala je da će u parlamentu braniti interese hrvatskih građana, no ne, kako je rekla, poput HDZ-a: "HDZ-ovi zastupnici u parlamentu glasaju kao europski pučani, kao Tajani koji svojata Istru i Dalmaciju". Najavila je referendum o "samovolji ove Vlade i onih koji svojataju Hrvatsku“.

11:10 Pale su i prve replike. Ressler je replicirao Biljani Borzan rekavši da je ključno da u hrvatskom narodu nema neslaganja oko ispravnosti europskog puta. "Ključno je kako koristimo to članstvo", dodao je. Prozvao je Milanovićevu Vladu za podizanje javnog duga. 

"Ma što reći, stalno se vraćati na neku staru Vladu, to nema smisla", odgovorila je Borzan.

Lukanić je rekao kako je EU stvorena da bi velike zemlje mogle "parazitirati" male. Flego mu je na to replicirao kako je članstvo u EU-u izvrsna stvar, ali nismo iskoristili najveću prednost - povlačenje iz EU fondova.

Čikotić smatra da smo u EU dali novac u vrijednosti od šest peljeških mostova, dok smo dobili jedva vrijednost jednog.

Ressler je, replicirajući Mostovoj predstavnici, rekao da će HDZ-ova Vlada sigurno dovršiti Pelješki most. 

Korist od Europske unije

11:00 - Na pitanje kakvu korist Hrvatska dosad ima od Europske unije, Karlo Ressler kaže da to nisu samo najopipljivije stvari poput Pelješkog mosta, već i druge stvari poput obnove preko 500 vrtića, i to putem EU fondova.

Biljana Borzan vjeruje da građani EU najviše gledaju kroz fondove. "Mi smo nekih 10 milijardi kuna u plusu otkako smo ušli u Uniju. Čim smo ušli u EU, porastao je izvoz i ušli smo u jednu zajednicu vrijednosti", rekla je Borzan.

Valter Flego kaže da smo mnogo bolje trebali iskoristiti EU fondove. "Svjedočimo tome da nismo najbolji u privlačenju EU fondova, hitno trebamo promijeniti model da bismo u sljedećem razdoblju bili pozitivniji", kazao je Flego

Tihomir Lukanić kaže da smo dali priliku EU-u. "Uvedeni smo unutra putem referenduma u kojem smo bili manipulirani, umirovljenicima je govoreno da će ostati bez mirovina, ako ne budemo član Europske unije", rekao je Lukanić. Dodao je i da smo "dobili priliku vidjeti kako su hrvatske stranke nesposobne u apliciranju za EU fondove" te da se hrvatska politička birokracija u EU-u nije snašla.

Sonja Čikotić smatra kako je Hrvatska u EU ušla nošena političkim elitama, na koljenima. "Što se tiče korištenja EU fondova - samo 17 posto smo iskoristili, što je jako loše. Obol tome daje državna uprava, kod nje se vidi naša nesposobnost korištenja fondova koji nam se nude", zaključila je Čikotić.
 

Što kažu ankete?

Prema rezultatima istraživanja Crobarometar provedenog u ožujku, prvi na listi bio bi HDZ s potporom od 29,5 posto, a odmah nakon njega slijedi SDP s 18,9 posto.

Treći je izbor građana Živi zid s potporom od 9,4 posto, a Most može računati na potporu od 6,1 posto birača. Amsterdamska koalicija malo je izgubila potporu u odnosu na mjesec prije i trenutačno mogu računati na potporu od 5,6 posto.

Za mandat u Europskom parlamentu još se bore i START Dalije Orešković, koji može računati na potporu od 4,1 posto te stranka Bandić Milan 365 s potporom od 4 posto.

Ostale stranke daleko su od mogućnosti da dobiju mandate europskih zastupnika i svi zajedno, od desnice do ljevice, u zbroju imaju 16,6 posto. Neodlučnih birača 60 dana prije izbora je 5,8 posto.

Pogled na rezultate istraživanja upućuje na to da će HDZ, SDP, Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija imati svoje predstavnike u Bruxellesu, dok će se za prelazak izbornog praga boriti još START i Bandić Milan 365.

HDZ u ovom trenutku ima čvrstih pet mandata, SDP tri, a Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija po jedan. Za preostali mandat borili bi se HDZ, SDP, Živi zid, Start i Bandić Milan 365. U odnosu na istraživanje iz veljače, vidljivo je da se Most dodatno približio mandatu, a da SDP ulazi u borbu i za četvrti mandat.