Od 1. travnja plaćat ćemo skuplji plin. Upravno vijeće Hrvatske regulatorne agencije donijelo je odluku o poskupljenju plina od prvog travnja za 6,9 posto. Odluka je donesena na današnjoj sjednici.
Pročitajte i ovo
Nova cijena za oko 600 tisuća kućanstava vrijedit će do 31. ožujka iduće godine. Prema Odluci, krajnja cijena plina za kupce iz kategorije kućanstvo od 1. travnja 2019. bit će viša u odnosu na važeću cijenu, i to prosječno za 6,9%.
Razlog tome je porast veleprodajne komponente krajnje cijene plina, odnosno referentne cijene, za 9,7%, objašnjavaju u priopćenju iz HERA-e.
Također, u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2020., u odnosu na 2019. godinu, krajnja cijena plina za kupce iz kategorije kućanstvo prosječno povećati za 0,3%, a zbog porasta troška distribucije plina od 1. siječnja 2020.
Čorić: "Neće biti daljnjih korekcija cijene plina"
Poskupljenje plina komentirao je i ministar energetike Tomislav Ćorić.
"Za prosječno kućanstvo to će na mjesečnoj razini značiti oko 20 kuna. Ono što želim naglasiti jest činjenica da će to povećanje biti jedina korekcija za slijedeću plinsku sezonu, dakle do travnja 2020. godine. Daljnjih korekcija neće biti", poručio je Čorić.
"Mislim da ne treba obmanjivati građane sa pričama i pričicama da pratimo globalno tržište kad vidimo da pratimo jedino kad je poskupljenje, kad je pojeftinjenje ne pratimo, kad je u pitanju povećanje mirovina i plaća ne pratimo", kaže Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.
Udar na novčanike smanjilo bi snižavanje PDV-a na plin. Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak nije jasno rekao razmišlja li Vlada o toj mjeri. "Jednoznačan odgovor da ili ne, ne postoji u ovom trenutku. Ali ponavljam, nećemo reagirati ovisno o tome kako dođe do korekcije ili najave neke cijene, da ćemo nešto mijenjati u poreznom sustavu, gledamo sveobuhvatno", poručuje Marić.
Mnogo jači udar na građene mogao bi uslijediti za dvije godine kada se očekuje liberalizacija tržišta plina. U usporedbi s današnjim cijenama, procjenjuju stručnjaci, cijene bi mogle biti veće i do 30%.
Hrvati s obzirom na svoja primanja plaćaju među najskupljim režijama u Europskoj uniji. Čak petina prosječne neto plaće ili polovica prosječne mirovine odlazi nam na režije. U Sloveniji jedna sedmina. U Njemačkoj na režije odlazi tek 9 posto plaće, u Rumunjskoj 16 posto.
