Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Modernizacija edukacije

Obrazovna revolucija iz kuhinje Europskog parlamenta: Što će na ovo reći hrvatski konzervativci?

Modernizacija obrazovanja (Foto: Getty Images)
Modernizacija obrazovanja (Foto: Getty Images) Foto: Getty Images
Dok se hrvatski obrazovni sustav još uvijek bori s pristojnim uvođenjem informatike u škole, Europski parlament uskoro bi nas mogao ''natjerati'' da odemo još nekoliko modernijih koraka naprijed.

Ovih je dana na radnom stolu europarlamentaraca Izvještaj o modernizaciji obrazovanja. I ne, ne bavi se uvođenjem informatike, već još naprednijim pitanjima odgoja i obrazovanja mladih mozgova. Primjerice, ne samo da se već podrazumijeva da mladi barataju novim tehnologijama nego bi ih trebalo poticati na otvoreno učenje na internetu. 

Pročitajte i ovo Učenica Promjene u obrazovanju Hrvatska mora povećati broj gimnazijalaca: Gimnazijski program uvest će se u mnoge škole pod jednim uvjetom Marija Selak Raspudić Fokus na obrazovanju Selak Raspudić predstavila Mostov program pa poručila: "Pojedini crkvenjaci agitiraju za političke opcije"

Nakon dugotrajnog prikupljanja mišljenja i rasprava završen je Izvještaj o modernizaciji koji obuhvaća smjernice za obrazovanje od predškolske dobi pa sve do završetka fakulteta i cjeloživotnog učenja.

Budući da su mladi vizualni tipovi, preporučuje se da se više pažnje pridaje vizualnoj pismenosti. Sasvim je jasno da mladi više komuniciraju slikama. A kako bi sami mogli pomoći sebi više, trebalo bi ih se osposobiti da nauče tehnike samoprocjene i unaprijede osobne vještine, dok se u središte pažnje stavlja psihička i emotivna dobrobit učenika.

Fizika na stranom jeziku?

Jedna od velikih promjena bila bi i uvođenje predavanja najmanje dvaju predmeta (npr. fizike i kemije) na nekom stranom jeziku u srednjoj školi, pored učenja najmanje dvaju stranih jezika.

Također, preporučuje se razvijanje međugeneracijskih projekata kako bi mladi lakše shvatili izazove s kojima se suočavaju starije osobe, a starijima se omogući da dijele svoje vještine, znanje i iskustvo.

I roditelji, tvrdi se u Izvještaju, trebaju imati veću ulogu i uključenost u obrazovanje svoje djece.

U nastavku smo izdvojili ključne i zanimljivije točke:

- Potvrđuje stvarnost pojedinačnih razlika u kognitivnim sposobnostima i osobinama ličnosti koje su povezane s društvenim i okolišnim čimbenicima i koje utječu na rezultate obrazovanja; u tom kontekstu naglašava da je obrazovanje učinkovitije, uravnoteženije i pravednije kad se te razlike uzmu u obzir;

- Ističe da je potrebno pridati važnost vizualnoj pismenosti kao novoj životnoj vještini, priznajući da u današnje vrijeme građani mnogo više komuniciraju s pomoću slika nego putem tradicionalnih sredstava;

- Smatra da su sve škole autonomni centri za poticanje kritičkog i kreativnog razmišljanja i promicanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva; smatra da se škole trebaju usredotočiti na pružanje pomoći mladima da steknu vještine potrebne za razumijevanje i korištenje dostupnih informacija, kao i za razvoj njihove autonomije pri učenju i njihova poznavanja jezika;

- Napominje da bi moderni nastavni plan trebao biti usmjeren na poticanje kompetencija, unaprjeđenje osobnih vještina i poboljšanje sposobnosti za vođenje zdravog i prema budućnosti usmjerenog načina života, pri čemu bi u središtu pažnje trebale biti formativne procjene te psihička i emotivna dobrobit učenika; smatra da bi svaki učenik trebao imati mogućnost da ispuni svoj intelektualni potencijal; ističe da je razvoj i jačanje vještina kontinuirani proces koji se proteže kroz sve razine obrazovanja i tržište rada te da bi se vještine i kompetencije trebale uzeti u obzir u obrazovnom procesu i u priznavanju obrazovnih kvalifikacija;

- Naglašava da je potrebno poboljšati učenje jezika u cilju poznavanja dvaju jezika uz materinski jezik te na razini srednjoškolskog obrazovanja promicati podučavanje najmanje dva predmeta na stranom jeziku;

- Ističe da bi učenike trebalo poticati na upotrebu tehnika samoprocjene za mjerenje njihova napretka u učenju; potiče obrazovne ustanove da osiguraju da se alatima za povratne informacije pružaju pouzdane informacije koristeći različite instrumente, kao što su upitnici za studente, fokusne skupine i kutije za prikupljanje prijedloga;

- Naglašava ključnu ulogu nastavnika u pružanju uključivog okruženja za učenje koje zahtijeva uključivanje niza metoda i pristupa kako bi se zadovoljile različite potrebe i kako bi se na taj način svim učenicima omogućilo da sudjeluju u osmišljavanju, realizaciji i ocjenjivanju svojih rezultata učenja; priznaje ključnu ulogu nastavnika kao proaktivnih vodiča i mentora koji podučavaju kako ocijeniti informacije, preuzimaju potpornu ulogu u suočavanju s izazovima i pripremaju učenike za život;

- Ističe da povećana ulaganja u sustave obrazovanja i osposobljavanja kao i njihovu modernizaciju i prilagodbu predstavljaju ključan preduvjet za društveni i gospodarski napredak; stoga naglašava da je važno osigurati da socijalna ulaganja, osobito u obrazovanje i osposobljavanje za sve, imaju prioritet u nadolazećem programskom razdoblju VFO-a za razdoblje 2020. – 2026.;

- Očekuje da će se akcijskim planom za digitalno obrazovanje pružiti potpora državama članicama i obrazovnim ustanovama u većem, učinkovitijem te dobi i razvoju prilagođenom korištenju najnovijih tehnologija u učenju, podučavanju i ocjenjivanju, koje zadovoljava standarde osiguravanja kvalitete; smatra da bi se svakim digitalnim planom trebala uspostaviti i redovito ocjenjivati veza između digitalnih sredstava obrazovanja i kvalifikacijskih okvira na temelju rezultata učenja;

- Poziva države članice da razviju međugeneracijske projekte kako bi se olakšalo razumijevanje izazova s kojima se suočavaju starije osobe te kako bi se starijima omogućilo da dijele svoje vještine, znanje i iskustvo;

- Naglašava ključnu ulogu roditelja kao dijela obrazovnog trokuta u podupiranju djece pri učenju; ističe koristi koje uključenost roditelja u obrazovanje djeteta ima za veća postignuća u učenju, dobrobit učenika i školski razvoj;

- Poziva Komisiju da podrži prekogranične inicijative u vezi s otvorenim učenjem na internetu;

- Naglašava da bi školsko obrazovanje trebalo biti fleksibilnije kako bi se pružio bolji odgovor na stvarne životne okolnosti učenika i studenata, npr. većom uporabom internetskih usluga, kako bi se, primjerice, poboljšale i mogućnosti kombiniranog učenja;

- Poziva države članice da se usredotoče na obrazovanje o poduzetništvu i financijama, volontiranje i dobro poznavanje stranih jezika u području obrazovanja te da te vještine odrede kao prioritet u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

- Ističe važnost obrazovanja o zdravlju i odnosima, koje mora uključivati podučavanje djece i mladih o odnosima utemeljenima na jednakosti, pristanku, poštovanju i reciprocitetu, kao i podučavanje o pravima žena i djevojčica, uključujući reproduktivno i spolno zdravlje i povezana prava, kao sredstvo za borbu protiv stereotipa, sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i promicanje dobrobiti.

Na na ovoj poveznici možete pročitati cijeli Izvještaj.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene