VIDEO Za trećinu mladih homoseksualci su bolesni, gotovo polovica smatra da je u redu koristiti ZDS

Više od 90 posto ispitanih učenika može se zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge vjere ili nacije, a samo 10 posto smatra da bi etnički Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava. Uglavnom se ne slažu s time da bi se Hrvatska trebala definirati kao država hrvatskog naroda.

Prema osobama homoseksualne orijentacije primjetna je tendencija tolerancije u odnosu na istraživanje provedeno 2015. godine, no postotak mladih koji smatraju da je homoseksualnost vrsta bolesti i dalje je velik – tog je mišljenja 33 posto ispitanih. Sličan postotak smatra da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javne istupe, a pola ih smatra da homoseksualci ne bi trebali javno to govoriti.

Petina ispitanih maturanata smatra da bi homoseksualcima trebalo zabraniti rad s djecom, a 40 posto njih je protiv mogućnosti da gej parovi posvajaju djecu. Gotovo isti postotak smatra da je to prihvatljivo. Prije šest godina više od 55 posto maturanata bilo je protiv te ideje.

Što se tiče Nezavisne države Hrvatske, u istraživanju prije šest godina više od 72 posto maturanata nije smatralo da je bila riječ o fašističkoj tvorevini, a sada tek nešto više od 15 posto mladih ne smatra NDH fašističkom tvorevinom.

Oko 45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti pozdrav "Za dom spremni", a 25 posto ih je protiv toga. Neodlučno ih je 30 posto. Više od polovice maturanata smatra da je Jugoslavija bila komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj državi bili podređeni.

Četvrtina mladih politički nepismena

Četvrtina mladih u Hrvatskoj funkcionalno je i politički nepismena, upozorio je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj komentirajući rezultate istraživanja političke pismenost mladih u Hrvatskoj predstavljene u ponedjeljak na tom fakultetu.

Profesor Šalaj osvrnuo se na loše rezultate učenika trogodišnjih srednjoškolskih programa koji su činili 23 posto ispitanika a za koje je, ustvrdio je, "društvo odlučilo da ne trebaju biti politički pismeni". A to pak znači, da kao budući glasači na izborima ne moraju ništa znati no političkim procesima, institucijama i strankama što je za Šalaja ozbiljan društveni problem.

Smatra da su ti rezultati dokaz da društvo nije učinilo gotovo ništa na implementaciji građanskog odgoja koji je, dodao je, istina uveden kao međupredmetni sadržaj što, siguran je Šalaj, nije dovoljno. Zato, ustvrdio je, rezultati nisu kritika mladih nego kritika našega društva koje sustavno ne podiže razinu političke pismenosti mladih koja zato stagnira što je vidljivo i po rezultatima prethodnih istraživanja.

Spomenuo je kako se predsjednik Republike Zoran Milanović tijekom predizborne kampanje zauzimao da se građanski odgoj uvede kao predmet u škole, ali i podsjetio kako Milanović nije po tom pitanju ništa poduzeo dok je bio premijer.