Papa Franjo obilježio je pet godina svoga pontifikata. Nasljednik svetog Petra, taj je isusovac iz Argentine ubrzo postao omiljen diljem svijeta. Kako bi razgovarao o njegovom pontifikatu te usporedio njegovo djelovanje s radom bivših papa, u Dnevniku Nove TV gostovao je profesor Emilio Marin sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Transkript njegova gostovanja u cijelosti možete pročitati u tekstu kojeg donosimo.

Galerija


Profesore Marin, kako biste Vi ocijenili pet godina pontifikata? Razlikuje li se papa Franjo od kardinala Bergoglia, koji je u Vatikan dolazio dok ste Vi bili veleposlanik.

Pet godina je kratak period, pogotovo za mene kao arheologa. Ja sam bio veleposlanik i arheolog, i to jedini hrvatski arheolog koji je dugo živio u Rimu. Zbog toga imam osjećaj da je pet godina, u usporedbi s 2.000 godina koliko postoji kršćanstvo, vrlo kratak period.

Ipak, možete li usporediti njegovo djelovanje kao kardinala s njegovim radom tijekom pontifikata?

Tih pet godina je još u tijeku. Imali smo pontifikat koji je, nama starijima, u sjećanju, a bio je iste dužine. Radi se o papi Ivanu XXIII. Papa Franjo je u Rim, kao kardinal Bergoglio, dolazio za vrijeme dvojice papa, Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. On je sada na mjestu na kojem su oni bili i morao je uzeti težak teret, jer je takav teret rimskog pape, koji svaki nosi na svoj način i svojim stilom. Ja cijenim jednu usporedbu koju nisam osmislio, ali bih ju svejedno htio podijeliti. Ivan Pavao II. bio je prorok crkve, Benedikt XVI. je naučitelj crkve, a papa Franjo je pastir crkve.

Uz sav taj teret koji ste spomenuli stječe se dojam da je papa Franjo diljem svijeta popularan, čak i među ateistima. S druge strane, stječe se dojam da je podijelio crkvu i katolike. Kako biste to protumačili?

To bih protumačio kroz prizmu sagledavanja pape Franje kao pastira crkve. Oko mjesec dana nakon što je postao papa održao je propovijed tijekom koje je prepričao poznatu biblijsku parabolu o Kristu kao dobrom pastiru, o pastiru koji ostavi svoje ovce i krene u potragu za izgubljenom ovcom. Ta nam je priča svima poznata. Međutim, on se zatim našalio i rekao da nije jedna ovca pobjegla, nego njih 99. On se maksimalno okrenuo prema onima koji su izašli iz crkve u tradicionalnom smislu, koji su se negdje izgubili, koji su ranjeni. On često upotrebljava sintagmu o bojnom polju po kojem ide i tješi ranjenike i zavija im rane. A one ovce koje su ostale kod kuće su možda malo zapostavljene.

Mislite li da se papa Franjo dovoljno čvrsto uhvatio u koštac s problemima kao što su pedofilija i Vatikanska banka?

To su važna pitanja i njih je Benedikt XVI. vatikanskim zakonodavstvom uredio. Vjerujem da je to zapravo više pitanje reforme i osposobljavanja Rimske kurije. Petar je stijena, ali ne može sve rješavati. Uostalom, i sam je papa Franjo rekao da sveti Petar nije imao račun u banci. Dakle, Kurija kao aparat mora djelovati na temelju kršćanstva i zakonodavstva koje je stvorio Benedikt XVI. te slijediti duh pape Franje. Jedan suvremeni autor kaže: " Franjo, to je znak. Franjo, sve se zna."

Profesore Marin, hvala Vam na gostovanju u Dnevniku.

Hvala i pozdrav svim vašim gledateljima.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr