Bebić je u govoru naglasio da je hrvatski narod, i tada i danas, bio svjestan da sloboda nosi nove odgovornosti, da Hrvatska može živjeti jedino u budućnosti, i da je prvi višestranački Sabor postao istinskim legitimnim predstavnikom svoga naroda i svih hrvatskih građana, što ga, istaknuo je, razlikuje od svih prethodnih Sabora.
Pročitajte i ovo
"30. svibnja, kao Dan Hrvatskog sabora, ostat će trajno upisan u zlatnu knjigu hrvatske povijesti, kako bi nas uvijek i iznova podsjećao na temeljnu ulogu Sabora kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela svih građana Republike Hrvatske. Prije 18 godina, konstituiranjem prvog, slobodno izabranog višestranačkog Sabora, rođena je moderna hrvatska demokracija", rekao je Bebić.
Podsjetio je da je u zadnjem desetljeću 20. stoljeća Europa postala poprište promjena, težnji za slobodom i demokracijom, bez podjela i zidova, neprijateljskih tabora i sukobljenih ideologija, a da je i Hrvatska u tim europskim težnjama prepoznala svoj sudbonosni trenutak i spremno na njega odgovorila.
Sabor tada i sve do danas, istaknuo je, postaje mjesto ključnih i presudnih odluka kojima je određena budućnost Hrvatske, izraz i čuvar suverenosti hrvatskog naroda tijekom cijele svoje stoljećima duge povijesti.
Bebić je napomenuo da je Sabor u prosincu 1990. donio tzv. Božićni Ustav koji u svojim temeljnim odredbama utvrđuje Republiku Hrvatsku kao jedinstvenu i nedjeljivu državu čija je suverenost neotuđiva i neprenosiva, te zadržava suvereno pravo sama odlučivati o istupanju iz državnih saveza.
U lipnju 1991. Sabor donosi Ustavnu Odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske i time pokrenuo postupak razdruživanja od ostalih republika SFRJ, te aktivnosti za međunarodno priznanje Hrvatske.
Dan nakon raketiranja Banskih dvora, Sabor 8. listopada 1991. provodi tu Ustavnu Odluku čime je započeo povijesni hod Hrvatske kao potpuno suverene i samostalne, a od 15. siječnja 1992. i međunarodno priznate države.
"Današnje hrvatske države ne bi bilo da nije bilo legitimnog, obrambenog, svenarodnog, oslobodilačkog Domovinskog rata, da nije bilo jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske i da nije bilo pomirbe hrvatskog naroda na koju nas je pozvao predsjednik Tuđman", kazao je Bebić.
Danas je Sabor, kazao je, prioritetno usmjeren na normativno uređivanje i dogradnju zakonodavnog sustava s ciljem dosezanja demokratskih i gospodarskih standarda i vrijednosti razvijenih društava, a "najživlje" aktivnosti, dodao je, usmjerene su donošenju zakona i propisa kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU.
"Hrvatska želi očuvati svoj nacionalni identitet, promicati svoje kulturne vrijednosti i njima obogatiti EU, a od zemalja EU usvajati sve što je dobro i zajedničko svima, a ne znači gubitak individualnosti", rekao je Bebić.
Izrazio je uvjerenje da će i ovaj, 6. saziv Sabora u okviru svoje zakonodavne i drugih aktivnosti davati značajan doprinos postizanju napretka cijele Hrvatske, rastu standarda i općenito boljem životu svih građana.
Svečanoj sjednici Sabora nazočili su predsjednici Republike i Vlade Stjepan Mesić i Ivo Sanader, predstavnici sudbene vlasti i vjerskih zajednica, supruga i kći prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Ankica i Nevenka Tuđman, zastupnici iz bivših saziva i drugi uzvanici.
U Saboru postavljene biste Franje Tuđmana i Franje Kuharića
U povodu Dana Hrvatskog sabora danas su u Saboru svečano postavljena spomen-poprsja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i uzoritog kardinala Franje Kuharića.
Odluku o postavljanju bista Sabor je donio lani u listopadu, na prijedlog tadašnjeg nezavisnog zastupnika Slavena Letice, a potom je osnovano Povjerenstvo između na natječaj pristiglih deset ponuda izabralo dvije najbolje, one Nikole Vrljića (bista Franje Tuđmana) i Tomislava Kršnjavog (bista Franje Kuharića).
Prvi predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Povjerenstva Žarko Domljan kazao je kako su poprsja postavljena u reprezentativnoj loži, na ulazu broj 7 na koji ulaze saborski zastupnici i visoki gosti.
"Premda nisu bili zastupnici, mjesto im je tu kao najzaslužnijim ljudima za stvaranje hrvatske države", rekao je Domljan.
Najavio je da će uz poprsja uskoro biti postavljena i ploča koja će, kaže, korespondirati sa značajem te dvojice velikodostojnika.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić podsjetio je da je Franjo Tuđman na prvim višestranačkim izborima 1990. bio izabran za zastupnika, ali budući da je izabran na tadašnje mjesto predsjednika Predsjedništva SRH, njegov je mandat u saborskoj klupi zauzeo netko drugi.
"U najtežim momentima za opstanak i budućnost Hrvatske, ta dva čovjeka, dva Franje, bili su u pravo vrijeme na pravom mjestu. Sinergijskim djelovanjem stvorili su snažnu povezanost političkih stremljenja s duhovnim vrijednostima na kojima počiva sadašnjost i budućnost hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske", rekao je Bebić.
Naglasio je kako je nakon 18 godina od konstituiranja prvog saziva Sabora došlo vrijeme da se Franji Tuđmani i Franji Kuhariću u Saboru oda počast i postave im se biste, "da nas podsjećaju na dane kada su ta dva velikana stvarala modernu hrvatsku povijest".
Postavljanju bisti, među ostalima, nazočili su i predsjednici Republike i Vlade Stjepan Mesić i Ivo Sanader te kardinal Josip Bozanić.
-
PRIČA PROVJERENOGInspektorat potvrdio: Marko Perković Thompson ilegalno je gradio u Čavoglavama, poznato što će biti s građevinama
-
Incident u ZagrebuUpali u Veleposlanstvo Indije u Zagrebu, doznajemo detalje
-
"Gubitak za sve"Trump je jedva dočekao: SAD se danas povlači iz jedne od najvažnijih svjetskih organizacija
