Galerija
Lička janjetina želi europsku zaštitu, baš kao što ju ima paška sol i sir, Bjelovarski kvargl, Rudarska greblica, Varaždinski klipič, Zagorski mlinci, ali i Istra kao regija.
"Sa zaštitom se otvaraju prilike za povlačenje nekakvih sredstava koja bi se mogla ulagati na marketing i sve ostalo što sada ne možemo samostalno", rekao je Matija Vulija, proizvođač zagorskih mlinaca.
To mogu oni čiji proizvodi već nose oznaku zemljopisnog podrijetla. Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut, lički krumpir, baranjski i slavonski kulen, poljički soparnik, međimursko meso z tiblice te zagorski puran. Ta je delicija poslužena i na večeri hrvatske predsjednice i srpskog predsjednika.
"Na prošlom natječaju dobili smo 50 tisuća kuna od županije za povećanje proizvodnje", rekao je Damir Čurić iz OPG-a Čurić.
Na novac iz Bruxellesa najviše mogu računati oni čije blago nosi oznaku izvornog hrvatskog proizvoda.
"Kroz protekle četiri godine rast proizvodnje iznosi oko 40 posto. Sada članovi klastera proizvode oko 350 tisuća komada pršuta godišnje", rekao je Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta.
S 19 registriranih naziva proizvoda Hrvatska dijeli 11. mjesto po broju zaštićenih oznaka s Belgijom i Slovačkom. Više oznaka donosi i više europskog novca.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
