Civilizacija koja je u Europi nestala 'preko noći'

U Arheološkom muzeju u Zagrebu do 16. kolovoza može se razgledati izložba 'Sjeverni Iberi'. Po čemu je ona zanimljiva otkrio je naš sugovornik, viši kustos sc. Ivan Radman-Livaja.

Pročitajte i ovo Festival tolerancije Nakratko su postali modeli: ''Jako je važno da se u prvi plan ne stavlja naš invaliditet nego mi kao osobe'' Puno kokodakanja Tko je sisački prevrtač? "Ja nju držim u ruci, Hrvaticu ne možete držati"

Arheološki muzej u Zagrebu sudjeluje, kao jedan od tri partnera, u europskom projektu 'Arheologija i kulture željeznog doba u Europi'. Riječ je o projektu financiranom od strane Europske Unije kojem je cilj približiti arheološku baštinu europskog željeznog doba širokoj publici. U sklopu tog projekta u Zagrebu se predstavlja opsežna izložba o sjevernim Iberima koja uključuje reprezentativne primjerke artefakata koje je rabila ta pretpovijesna populacija na sjeveroistoku Iberskog poluotoka.

Riječ je o narodu s razvijenom kulturom koja je cvjetala više od pola tisućljeća duž mediteranske obale Iberskog poluotoka, održavajući bliske kontakte sa drugim narodima, posebice Galima, Grcima i Kartažanima. Iberi su bili napredna civilizacija s vlastitim jezikom i pismom, a živjeli su kao neovisna plemena sve do rimskih osvajanja tijekom i nakon Drugog punskog rata.

Misterij riješen: Napokon znamo što piše na ovom disku!

Na izložbi će biti prikazano preko 200 predmeta s pratećim tekstovima i audiovizualnim sadržajima. Većina izložaka pripada zbirkama različitih ogranaka Arheološkog muzeja Katalonije, no na izložbi će biti predstavljeni i predmeti iz drugih katalonskih muzeja (Barcelona, Girona, Empúries, Olèrdola i Ullastret). Velika većina predmeta nikad nije predstavljena izvan katalonskih muzeja, a mnogi eksponati se po prvi put prikazuju u javnosti.

Naš sugovornik, viši kustos sc. Ivan Radman-Livaja, rekao nam je više o izložbi koju svakako treba posjetiti.

Po čemu je ova izložba značajna?

Iako zadnjih godina u Zagreb sve češće dolaze strane izložbe, inozemne arheološke izložbe nisu bilo dovoljno zastupljene. Možemo spomenuti nekoliko slovenskih izložbi postavljenih u AMZ-u, te izložbu o Pompejima u Klovićevim dvorima, no ovo je prva velika arheološka izložba iz zapadne Europe namjenski rađena baš kako bi bila postavljena u Zagrebu. Tome je razlog sudjelovanje AMZ-a u jednom europskom projektu kojem je cilj popularizirati baštinu željeznog doba. AMZ je kao hrvatski partner osmislio i postavio veliku izložbu o Japodima u Francuskoj i Španjolskoj, a katalonski kolege su nam uzvratili ovom izložbom o sjevernim Iberima. Izložba nije samo značajna kao dobar primjer europske kulturne suradnje. Hrvatskoj publici, ali i brojnim turistima predstavljeni su brojni arheološki artefakti koji nikad nisu izlagani izvan Španjolske, neki nikad nisu ni prikazani javnosti jer su pronađeni tijekom recentnih istraživanja koja su još uvijek u tijeku. Pomoću ovakvih izložbi Zagreb se može profilirati kao kulturno središte ovog dijela Europe i kao mjesto koje može ponuditi zanimljive sadržaje koji ih mogu navesti kako na posjet tako i na duži boravak u našem glavnom gradu.

Iberi su bili civilizacija koja je, može se reći, nestala preko noći. Kako je to bilo moguće?

Iberska je civilizacija nestala relativno brzo, no taj nestanak nije tajanstven i neobjašnjiv jer se može dobro pratiti pomoću pisanih antičkih izvora i arheologije. Iberi su se krajem 3. st. pr. Kr. jednostavno našli u procijepu između dvije vodeće sredozemne sile koje su vodile nemilosrdan i bespoštedan rat. Dok su Iberi s Kartažanima imali razvijene trgovačke i političke odnose, prvenstveno zbog punskih naseobina na iberskoj obali, s Rimljanima s došli u neposredniji kontakt tek tijekom drugog punskog rata kad rimske trupe započinju operacije protiv Puna na iberskom poluotoku. U srazu dvije velesile, iberski vladari i velmože se priklanjaju čas jednima, čas drugima, štiteći prvenstveno svoje interese, ne očekujući pritom dugoročne radikalne promjene . Rimskom pobjedom se stanje međutim nije vratilo na staro. Rimljani ne samo da nisu imali namjeru napustiti to područje, već su se, za razliku od Kartažana, i neposredno uplitali u život domorodačkog stanovništva te lokalno političko uređenje. Na pobunu nije trebalo dugo čekati, no Rimljani su surovo i bez milosti ugušili svaki otpor, pobili brojne pobunjenike, a preživjele porobili ili raselili. Istovremeno su gradili nova naselja u kojima su se masovno naseljavali rimski doseljenici. Nakon jednog stoljeća koje su obilježile povremeni ustanci, domoroci su prihvatili novi poredak te društveni i gospodarski okvir. Domaći jezik se polako gubio pred latinskim, a iberski su ratnici ratovali za svoje nove gospodare diljem Mediterana i kontinentalne Europe. Početkom carskog razdoblja je cijeli iberski poluotok bio duboko romaniziran i u svakom pogledu uklopljen u rimsku državu.

Koliko se o njima danas zna? Jesu li dovoljno zastupljeni u školskoj literaturi?

O Iberima se zna puno, zahvaljujući arheologiji i povijesnim izvorima, no postoji i jedna ozbiljna praznina u znanstvenim spoznajama, a to je iberski jezik. Mada je sačuvano mnogo zapisa na iberskom jeziku, danas te tekstove nije moguće prevesti, razumljiv je svega mali dio leksika tako da postoje brojne nepoznanice koje će teško biti razriješiti s obzirom da nema živih srodnih jezika koji bi nam olakšali razumijevanje iberskog jezika.

U našoj školskoj literaturi Iberi nisu zastupljeni, osim uzgredno, kad se primjerice spominje drugi punski rat i rimska ekspanzija. Razumljivo, situacija je obratna u španjolskim školskim programima u kojima se iberskoj baštini i povijesti posvećuje dosta prostora.

Koja je njihova najveća zasluga za europski kontinent?

Teško je govoriti o zaslugama drevnih naroda, posebice ako ih moramo uspoređivati s Grcima i Rimljanima, na čijim zasadama dobrim dijelom počiva i naša civilizacija, od demokratske prakse do pravnih načela, preko filozofije i kulture, da spomenemo samo najvažnije. Sjeverni Iberi su bili dijelom sredozemnog civilizacijskog kruga ali na razmeđi sa keltskim svijetom, tako da su baštinili kulturne i tehnološke tradicije i jednih i drugih, što je jasno vidljivo iz njihove arheološke baštine. Ako treba istaknuti njihov doprinos u nekom konkretnom segmentu, onda je to svakako na tehnološkom planu. Malo tko zna da je rotacijsko mlinsko kolo upravo njihov izum kojeg su Rimljani potom proširili diljem Sredozemlja i Europe.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook