U vrijeme kad se s mobitelom najčešće spava pod jastukom ili u nešto boljem slučaju na noćnom ormariću pored kreveta, prava je dragocjenost naići na ove mlade ljude. Internetska bespuća sadrže milijarde podataka, a srednjoškolci na koje smo mi naišli, čini se, znaju u 'moru informacija' prepoznati kvalitetu.

Galerija


Prije deset godina bilo je nazamislivo čuti ovakve odgovore iz usta 14-godišnjaka. U učionici prvog razreda Gimnazije Tituša Brezovačkog u Zagrebu dočekali su nas mladi koji, prema podjelama sociologa koji prate promjene u ponašanju čitavih generacija, spadaju u tzv. 'Generaciju Z'. Jednostavnije rečeno, spadaju u generaciju djece koja su se rodila 's mobitelom u rukama'. Promatrano od strane osobe koja je rođena prije prve polovice 90-ih i čak se jako dobro sjeća vremena u kojem se okretao rotirajući brojčanik prije negoli se uspostavio telefonski poziv, možemo reći da odgovori koje su dali ovi mladi ljudi zapravo oduševljavaju.

Učenici s kojima smo razgovarali znaju sve o deep webu, hakerima, osobnoj zaštiti podataka, sumnjivim profilima i o tome što učiniti ako naiđu na sadržaj koji nije primjeren. Međutim, oni internet ne vide kao digitalni svijet opasnosti. Znaju što dobro tamo mogu dobiti i to koriste. Većina je učenika na pitanje "Što najčešće surfate?" odgovorila spremno. "Najčešće pretražujem materijale vezane za nastavu, učimo latinski i sada mi je jako bitno dodatno vježbati prijevod riječi", rekao je 14-godišnji Vilim. "Obožavam politiku i razdoblje početka financijske krize 2008. godine, moj izvor informacija je Britannica", rekao je 14-godišnji Fran.

Svojim vršnjacima preporučuju web portal "Sjedi 5" na kojem mogu čitati o Keopsovoj piramidi ili o tome kako sportom ojačati imunitet. Osim zanimljivih članaka, tu su i matematičke i glazbene igre, ali i one iz područja geografije, fizike, kemije te logičke igre i zadaci. Na raspolaganju je i pretraživanje objašnjenja stranih riječi i izraza koje se koriste u svakodnevnom razgovoru. Preslušavaju i online tečajeve stranih jezika. Svjesni su i da internet pruža mogućnost istraživanja o svakom njihovu interesu i da im vrijeme provedeno online može produbiti znanje. Naravno, WhatsApp, Facebook, Youtube, Viber, Snapchat i Instagram dobro su im poznati pojmovi, ali kako kažu, najveća prednost interneta za njih je brza dostupnost informacija.

Prema nekim procjenama, u samo nekoliko sati na internetu mladi danas dobiju više informacija nego što su ljudi prije 70 godina saznali u cijelom životu.

Kako bi djeca i mladi što sigurnije i odgovornije 'živjeli internet', godinama se u osnovnim i srednjim školama provode radionice, prezentiraju interaktivni internetski sadržaji, ali i upozorava na opasnosti koje internet nosi. Sada se s takvom vrstom edukacije u školama započinje već u nižim razredima osnovne škole. Takva praksa pokazala se pozitivnom i u smislu oslobađanja djece da progovore o problemu koji su doživjeli. Učenici sve češće sami dolaze i povjeravaju se učiteljima i školskim psiholozima ako dožive neko neugodno iskustvo na internetu.

"Djeca su tijekom aktivnosti na internetu, prepuštena sama sebi. Roditelji često nisu dovoljno medijski pismeni i djeca dosta sama istražuju internet, a to krije potencijalne opasnosti. Radimo i u smislu educiranja roditelja na roditeljskim sastancima, pokušavamo podići svijest o potencijalnim opasnostima", kaže psihologinja u Osnovnoj školi Vukovina, Marta Šurmanović.

Prepoznati istinit i kvalitetan medijski sadržaj veliki je izazov. Prema nekim podacima, samo 32% ljudi do informacija dolazi direktno od medijskih kuća, dok ostalih 68% posredničkim putem što također ostavlja prostor za manipulacije. Snaći se u gomili sadržaja nije lagan posao ni odraslima, ali postoje načini.

"Uvijek provjeravam impresum portala da vidim tko su ljudi koji pišu i uređuju, u člancima tražim kvalitetu i uravnoteženost, gledam je li naslov u skladu s tekstom, navode li se izvori, ima li mnogo pravopisnih pogrešaka, tipfelera, uvijek provjeravam informaciju na više različitih izvora", kaže Marina Knežević Barišić, suradnica za komunikacije u UNICEF-u i kolumnistica portala medijskapismenost.hr. Već dugi niz godina Marina sudjeluje u stvaranju medijskog sadržaja, a kao majka mališana koji pripadaju 'Generaciji Z' morala je smisliti način kako njima, bez straha približiti svijet interneta. Iako njezina djeca internet još ne koriste bez nadzora, svjesna je kako je nužnost djecu pripremati za samostalno korištenje interneta.

"Portal medijskapismenost.hr izuzetno mi je koristan i kao majci i kao nekome tko se bavi novinarstvom i komunikacijom. Tamo pronalazim članke koji mi pomažu i koji mi daju ideje kako s djecom razgovarati o medijima kako bi kad budu veći i oni bili medijski pismeni. U vremenu u kojem svakodnevno nastaju novi kanali informiranja i komuniciranja, u kojem postoje tvrtke i platforme koje se bave stvaranjem lažnih vijesti čime direktno utječu na stvaranje javnog mijenja, izuzetno je važno imati mjesto gdje se svaki čovjek može educirati o tome kako prepoznati lažne vijesti", kaže Marina.

Generacija mladih ljudi koja danas jednim klikom može saznati što želi, biti gdje želi, razgovarati s kim želi jest generacija za koju je iznimno bitno da odgovorno ponašanje primjeni i u digitalnom svijetu. Možda su učenici Gimnazije Tituša Brezovačkog baš pravi uzor. Oni znaju da uvijek postoji put kojim mogu šerati pozitivu, a blokirati negativu.

Svijest o boljoj zaštiti djece promiče Hrvatski Telekom kroz projekt "Šeraj pozitivu, blokiraj negativu" koji obuhvaća aktivnosti s temom povećanja razine svijesti o sigurnosti na internetu. Cilj je projekta da se prvi put u Hrvatskoj prikupe podaci uz pomoć kojih će se moći izraditi čvrsta stručna podloga za nacionalnu regulaciju ove teme. Ključan rezultat projekta bit će prvo nacionalno komparativno istraživanje razine sigurnosti djece na internetu.

Projekt "Šeraj pozitivu, blokiraj negativu" ujedinio je akademsku zajednicu, nevladin sektor i državne institucije s ciljem povećanja razine sigurnosti djece na internetu. Glavni je partner Hrvatskog Telekoma Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu. Ostali su partneri Grad Zagreb (OŠ Većeslava Holjevca), HAKOM, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu / Centar za sigurniji internet (CSI), a projekt podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Sadržaj je napravljen u produkciji "NOVA TV Content Teama" u suradnji s "Hrvatskim Telekomom" i u skladu s najvišim profesionalnim standardima.