Gotovo svaki treći građanin novinare ne smatra korumpiranima, svaki drugi ih procjenjuje 'donekle korumpiranima', a petina ih vidi kao vrlo korumpirane.
Pročitajte i ovo
U odnosu na većinu drugih zanimanja, ekonomski status novinara četiri petine građana ocjenjuje dobrim ili vrlo dobrim.
Novinarski se posao procjenjuje najvećim dijelom izazovnim i stresnim, no visok je dio onih koji ga procjenjuju i kreativnim, napornim i zanimljivim.
Novinarstvo se nedovoljno doživljava neovisnim i slobodnim - čak 54 posto građana smatra da je ono pod utjecajem određenih interesnih skupina ili politike. To je mišljenje izraženije u Istri i Primorju (65 posto), te kod građana u dobi od 35 do 54 godine (60 posto). Korumpiranost novinara češće se naglašava u Dalmaciji (42 posto) nego u ostalim regijama.
Iako bi novinarstvo trebalo biti informativno, kritičko i istraživačko, rezultati ukazuju da prevladava upravo suprotna percepcija.
Vrlo je visok udio građana koji smatraju da u velikoj mjeri postoji kontrola i cenzura u prenošenju informacija putem medija. Taj je stav izraženiji kod građana Dalmacije (49 posto) te kod muškaraca (44 posto).
Vrlo je indikativan rezultat prema kojem 73 posto građana smatra da su informacije vezane uz organizirani kriminal pod najvećom kontrolom. To osobito naglašavaju mladi u dobi od 18 do 24 godine. Visoko kontrolirane su i tekuće policijske istrage ali i financije zemlje.
Gotovo dvije trećine građana smatra da slobodu izvještavanja novinara ograničavaju upravo političari. Na pitanje jesu li novinari sami krivi za ograničavanje slobode njihova rada, građani smatraju da se prilikom pisanja novinari moraju prilagoditi postojećem sistemu svoje kuće, odnosno, da se novinari nemaju hrabrosti suprotstaviti nadređenima u pogledu ograničavanja slobode.
Na pitanje ima li u Hrvastkoj novinara koji su potpuno nezavisni, većina građana misli da ima ali da ih je malo.
Na pitanje da navedu jedno ime novinara kojega smatraju da svoj posao obavlja maksimalno korektno i u interesu javnosti, ispitanici su spontano naveli 114 različitih imena s time da niti jedno ime nije spomenuto u više od 10 posto. U rasponu od 1 do 10 navedena su imena: Denis Latin, Goran Milić, Aleksandar Stanković, Mirjana Hrga, Mislav Bago, Dušan Miljuš, Drago Hedl. Svi ostali se spominju ispod jedna posto.
Televizija je glavni izvor dnevnog dnevnog informiranja za većinu građana (61 posto), a građani višeg obrazovnog statusa češće spominju druge načine informiranja. Treće je mjesto pripalo Internetu.
-
nastavak dramePonovno se oglasio Jelavić, zahvalio Kekinu na jednome: "Sve što su rekli je neistina, osim ovoga..."
-
Jeste li ih kupili?Povlače se hrenovke iz poznate trgovine, poslali upozorenje: "Odmah prestanite s upotrebom!"
-
Donosi ProvjerenoDao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda se dogodio nevjerojatan obrat
