Utrka počinje! Isti ili novi ponovno će sjesti u ova mjesta. Pred nama su trostruki izbori. Nove stranke niču kao gljive poslije kiše, a u njima su već poznata lica Hoće li netko od njih pomrsiti račune postojećim političkim akterima? Čija se stranka počela osipati odmah po osnivanju? Koje su stvarni motivi iza osnivanja stranke?
Zajedno Hrvatska, Pravo i Pravda, Republika, Plavi grad, Hrvatsko bilo, Pokret za životinje, Javno dobro, Akcija za promjene... neke su od najnoviji stranaka u političkom bazenu.
S briselskih hodnika, na domaću scenu vraćaju, Ivan Sinčić i Mislav Kolakušić. U novoosnovanoj stranci Pravo i pravda pridružio im se i Ivan Lovrinović. Kada je izišao iz sudskih voda u političke Kolakušić je želio biti sve, ministar policije i pravosuđa.
Pred kamere teško izlazi. Nakon poraza na predsjedničkim izborima zadovoljio se briselskom plaćom, a s građanima koji su ga izabrali komunicira jednostrano putem društvenih mreža.
Pročitajte i ovo
A upravo je briselska plaća bila razlog raspada Živog zida. Stranka je nastala na krilima aktivizma, kratko je zabljesnula na političkoj sceni i nestala u ambicija vlastitih članova. Sinčić je nakon raspada Živog zida, osnovao Ključ Hrvatske, još uvijek aktivnu stranku.
Iz sukoba s Vladom Andreja Plenkovića oko Agrokora na političku scenu izlazi Ivica Todorić.
S Republikom, uzoru na onu Dubrovačku, prije par godina poznatije lice nego što je sad, Damir Vanđelić, također ulazi u utrku. Uspješan menadžer, bivši šef FONDA za obnovu trebao je biti HDZ-ov kandidat za Zagreb. Vesna Škare Ožbolt koja s njim je ušla u novu priču, ali je već iz te priče izišla.
Jedna od izjava koje se pamte je bivše ministrice Nade Šikić: "Ja ne znam odakle novac dolazi u proračun." Možda nije znala ništa o proračunu, ali kako preko noći i bez izbora postati parlamentarna stranka je uspješno savladala. Hrvatskom Bilu nakon odlaska iz Domovinskog pokreta pridružio saborski zastupnik iz ovog saziva, Ante Prkačin.
Pročitajte i ovo
Za birače desnice imaju još jedan mamac, potpredsjednika stranke, Juru Francetića, nećaka originalnog ustaškog Jure.
Stranku Plavi grad osnovao je bliski suradnik pokojnog Milana Bandića, Ivica Lovrić. Odlučnost i pravednost ime je koje je za stranku odabrala Karolina Vidović Krišto, iza Pravedne Hrvatske stoji Milan Vrkljan. Uspjeh s lokalne razine župan Marko Jelić također želi monetizirati kroz Akciju za promjene.
Da žele nešto drugačije od HDZ-a i SDP-a dio birača je više puta pokazao. Pa su tako na političkoj sceni kroz povijest zabljesnule treće opcije - Boris Mikšić, Hdssb, Hrvatski Laburisti, Orah, Živi zid, Most i sada Možemo. Jedino su se Most i Možemo koliko toliko stabilizirali na političkoj sceni.
U Hrvatskoj je u trenutku, kada nam je Ministarstvo uprave odgovorilo na upit , bilo registrirano 158 stranaka. No taj broj se sada uoči izbora svakim danom mijenja. Ne čudi, kada za je za osnivanje stranke samo potrebno skupiti 100 potpisa ljudi koji niti ne moraju biti njezini članovi.
Tek što su se osnovali, neke od stranka već pregovaraju o koalicijama. Okrupnjavanje istih i sličnih političkih opcija može biti korisno da ne dođe do rasipanja glasova, ali je pitanje zbog čega su prvo osnovali svoju stranku, a onda krenuli u udruživanje s drugima.
U registru stranaka postoji čak četrnaest stranaka koje u svom imenu imaju riječi Nezavisna lista. Jedna osoba u Hrvatskoj može osnovati više stranaka. Ograničenja nema. Stranka po ulasku u registar postaje pravna osoba. Iako ministarstvo uprave ne kontrolira njezino članstvo, neke pravila se ipak moraju poštivati. Stranke moraju redovito održavati skupštinu najvišeg upravnog tijela, objavljivati svoja financijska izvješća, voditi poslovne knjige,
Tako recimo financijsko poslovanje političkih stranaka nadzire Državno izborno povjerenstvo, trećina stranaka je pod povećalom Državne revizije.
Pročitajte i ovo
Neki od njih, poput Sinčića i Kolakušića u mainstream medijima se gotovo ne pojavljuju, s biračima komuniciraju putem društvenih mreža. Politički kapital su čuli smo iscrpili. Koji je onda profil ljudi koji će glasati za njih?
Oko 80 posto svih prihoda stranaka dolazi iz javnih sredstava, što iz državnog, što iz lokalnih proračuna. Ako ne izlazite na izbore i ne sudjelujete nikako u političkom životu Hrvatske, možda ćete razmisliti nakon što čujete ovo.
Za samo jedno mjesto u saboru stranka dobije 62 tisuće eura ako je zastupnika, ili 68 tisuća eura ako je zastupnica.
Hrvatski izborni sustav napravljen je tako da donosi najviše koristi velikim strankama.Činjenica je da neke stranke nikada ne bismo vidjeli u Saboru da ih za sobom nisu povukli HDZ i SDP.
Stara lica u novim strankama, nova lica u starim strankama, sve to ne donosi osvježenje na političku scenu. Jer politika je čuli smo, jedan od rijetkih polja koji ljudima daju realnu moć, a od toga neki, unatoč neuspjesima teško odustaju.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
