Govor hrvatskog premijera nije neuobičajen. Dio je to projekta predsjednika Europskog parlamenta koji želi da svaki predsjednik Vlade zemalja članica Europske unije dođe u parlament, obrati se zastupnicima. On na taj način vidi povezivanje Europske unije i njezinih građana.
Pročitajte i ovo
Kako doznajemo iz Vlade, Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak bi trebao govoriti oko pola sata i to na čak pet jezika. Osim na hrvatskom, govorit će još i na talijanskom, engleskom, francuskom i njemačkom. U svom govoru će se dotaknuti proširenja EU s posebnim naglaskom na BiH, što ne čudi s obzirom na to da u utorak Europska komisija predstavlja strategiju za Zapadni Balkan. Taj se dokument finalizirao do posljednjeg trenutka.
Prema posljednjim informacijama, za sada znamo da će samo Srbija i Crna Gora dobiti okvirni datum za EU. Spominje se 2025. Međutim, ostale zemlje, uključujući BiH takav datum neće dobiti.
Plan za proširenje EU
Mediji su na uvid dobili nacrt nove strategije za zapadni Balkan, čije se predstavljanje očekuje u utorak, a usvajanje za desetak dana. Europska komisija u dokumentu napominje kako je riječ o povijesnoj prilici za zemlje u regiji i da prvi put imaju realan vremenski okvir za ostvarenje planova.
Nakon susreta s predsjednikom europske komisije predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović optimističan je po pitanju dobivanja statusa kandidata za ulazak u EU. Prema nacrtu nove strategije 2025. ključna je godina.
''Drago mi je da je upravo Bosna i Hercegovina zadržala taj svoj status u takvoj skupini. Razgovarali smo o izbornom zakonodavstvu, kao o jednom od preduvjeta da u ova tri mjeseca promijenimo, jednom promjenom političke volje, prije svega i da stvorimo ambijent da imamo izbore'', rekao je Čović.
Unija očekuje da Bosna i Hercegovina unutarnja pitanja riješi sama. Junker u sklopu obilaska zemalja u regiji u BiH dolazi krajem mjeseca. Čović je uvjeren da bi se uskoro moglo početi razgovarati o otvaranju pristupnih pregovora.
''Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, ispunjavanje upitnika je ključ svega, on još nije gotov, dakle treba ga završiti'', rekla je europarlamentarka Dubravka Šuica.
Iako ne optimistični poput Čovića i čelnici EU na novi val proširenja gledaju ambiciozno. Od Crne Gore i Srbije očekuju da do najavljenog roka budu spremne za članstvo.
''Mislim da je Srbija zaslužila da bude izdvojena kao takozvani front runner'', kazala je srbijanska premijerka Ana Brnabić.
Uz rješavanje unutarnjih, jedan od ključnih uvjeta je rješavanje i bilateralnih pitanja, s naglaskom na granične sporove. U dokumentu se navodi kako je najveći problem srpsko nepriznavanje Kosova. A Vladu Ane Brnabić očekuju i brojne reforme.
''Prije svega u domeni pravosuđa, koje nekako trebaju da budu jako promišljene. Nekad je bolje da nemat reforme, nego da imate pogrešne reforme'', kaže Brnabić.
U ovom paketu još su Albanija i Makedonija, od koje se očekuje rješavanje spora s Grčkom oko službenog naziva države. Sredinom svibnja u Sofiji će se održati sljedeći summit o Zapadnom Balkanu, punih 15 godina od summita u Solunu, kada su sve ove zemlje dobile obećanje da će biti primljene u Europsku uniju.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
