Kritike demografa

'Niti jedna hrvatska vlada nije vodila demografsku politiku'

Piše N.K., 16. travnja 2013. @ 15:40

Niti jedna dosadašnja hrvatska vlada nije vodila demografsku politiku pa sukladno tomu nije se ni brinula za pitanja hrvatske dijaspore, ocijenili su demografi Anđelko Akrap i Stjepan Šterc na današnjem okruglom stolu 'Izazovi i perspektive hrvatskog iseljeništva u Europskoj uniji', koji je održan u maksimirskom Centru za kulturu i informacije u Zagrebu.

Šterc smatra kako nema političke volje da se uđe u rješavanje tih pitanja te kao primjer navodi kako je 130 tisuća hrvatske djece rođeno u Njemačkoj, a upisano u hrvatske matice, kojima se danas ne zna za trag.

Po Akrapovim riječima Hrvatska će zbog demografskoga nedostatka ubrzo postati imigracijska zemlja.

Govoreći o predrasudama prema hrvatskoj dijaspori Božo Skoko je istaknuo kako se često ponavlja predrasuda o povlaštenom položaju hrvatskoga iseljeništva u razdoblju od 1991. do 2000.

>>UŽIVO Vukšić prozvao vladu da se ponaša poput 'Superhika'

Stereotipom je ocijenio i predrasudu o dijaspori kao ekstremnoj političkoj emigraciji te dodao kako hrvatski iseljenici nisu ni ljevičari ni desničari nego ljudi kojima je stalo do općega hrvatskog interesa.

Skoko smatra kako bi se i danas znatan dio dijaspore htio vratiti u Domovinu.

Povjesničar Mijo Korade je predložio osnivanje Iseljeničkoga centra s knjižnicom i arhivom dok je Ivan Čizmić podsjetio na povijesne valove iseljavanja iz Hrvatske.

Vlado Šakić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar istaknuo je kako je Institut do sada objavio 21 znanstvenu jedinicu o hrvatskom iseljeništvu, među kojima i leksikon o hrvatskoj emigraciji.

Podsjetivši na političku i kulturnu i ekonomsku emigraciju Ivan Rogić je ocijenio kako Hrvatska od svoga iseljeništva treba stvoriti partnera.

Na okruglom stolu o perspektivama hrvatskog iseljeništva u očuvanju nacionalnoga, kulturnog i vjerskog identiteta u Europskoj uniji raspravljali su istaknuti povjesničari, sociolozi, demografi, psiholozi i katolički djelatnici raspravljat, među kojima i Anđelko Akrap, fra Josip Bebić, Ivan Čizmić, Jasna Čapo, Ivan Rogić, Vlado Šakić, Mijo Korade, Stjepan Šterc i Božo Skoko.( Hina)