'Puno statističkih podataka pokazuje da u stvari najveći dio ljudi strada u nepravilno građenim zgradama', kaže arhitekt mr.sc. Berislav Medić.
I to zato što živimo na seizmički aktivnom području, podrhtavanje tla dogodi se stotinjak puta na godinu. Magnitude dosežu čak i iznad 3 stupnja po Richteru u epicentru. Pomicanjem tektonskih ploča dolazi do potresa, odnosno oslobađanja velike količine energije koju mjerimo Richterovom ljestvicom.
Primjera radi, potres magnitude 6 stupnjeva bio bi jednak eksploziji milijun tona TNT-a.
Učinak potresa na kraju krajeva i odnosi živote zato se potresi u svijetu gradnje mjere Mercallijevom ljestvicom koja opisuje stupanj oštećenja. Potres devete i desete zone stvara jako velika oštećenja zgrada, a potres pete, šeste i sedme zone nikakva ili minimalna oštećenja.
Od 1963., kada se dogodio razoran potres u Skoplju magnitude 6, 1 stupanj po Richteru gradimo objekte koji bi trebali izdržati potrese magnitude do 7 stupnjeva.
I zato smo otišli u jedini laboratorij u regiji u kojem se testira koliko stupnjeva po Richteru može podnijeti određena zgrada. U prostorijama Laboratorija za konstrukcije u Zavodu za gradbeništvo Slovenije testovi se izvode na potresnoj platformi na kojoj se simuliraju pravi potresi.
'Na njemu se izvode pokusi na kućama, ostalim objektima, ali i manjim stvarima, ali prije svega upravo kako bi se otkrila opterećenost objekta u vrijeme potresa', kaže dr.sc. Matija Gams iz Zavoda za gradbeništvo Slovenije.
Ovdje se provode istraživanja gradnje od svih vrsta materijala. Posljednje je bila suradnja hrvatskih i slovenskih stručnjaka. Iako često mislimo da su betonske zgrade najsigurnija zaštita od potresa, to ne mora biti slučaj. Upravo ovo istraživanje na izrazito laganom porobetonu- betonu punom sitnih rupica i mjehurića zraka dokazalo je da je to itekako izdržljiv materijal. Simulirao se potres iz Skoplja iz '79. godine. Jačina- 6, 9 po Richteru.
Tresli su ga jačinom puno većom od navedenog potresa kako bi vidjeli kada modle otkazuje, zadobio je velika oštećenja no nije se srušio. I to je ono što je bitno u cijeloj priči. Objekti će naravno pri jačem potresu zadobiti oštećenja, ali konstrukcija mora izdržati toliko da ljudi stignu izaći na ulicu.
Ako se zgrade zidaju onda su serklaži nešto bez čega ne bi smjele biti građene. To su armirano betonske konstrukcije koje povezuju zidove. Propisuju ih svi zakoni i tako se gradi svugdje u svijetu. Svi materijali i konstrukcijski sustavi se ispituju. Gradnja u Europi propisana je pravilima EUROCODA, ali i svaka zemlja ima nacionalni dokument izrađen na seizmičkoj aktivnosti koji propisuje dodatna pravila. Pitanje je pridržavamo li ih se?
Pitanje je zapravo retoričko, budući da živimo u zemlji gdje je ilegalna gradnja posljednjih nekoliko godina pravilo, a ne iznimka. Pa u skladu s tim pogledajte odgovor koji smo dobili iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja:
'Statistika o stvarnom nepridržavanju propisa na području Republike Hrvatske vezano za gradnju ne postoji'.
Projekt mora dobiti zeleno svjetlo samo kako bi došlo do gradnje, sve nakon toga ostaje na izvođaču. Je li netko krao armaturu ili ne teško je reći. Uporabna dozvola je donekle jamstvo da je zgrada izgrađena u skladu s projektom. Pa su tako predviđanja za seizmički aktivan Zagreb crna. Pitanje je dođe li do potresa velike jakosti što će ostati od Ilice. Jer tamo je intervencija bilo napretek. Izbijali su se izlozi u donjim etažama koje zapravo nose cijelu građevinu.
Prisjetimo se modela s potresne platforme, najviše je stradala upravo donja etaža koja nije imala velike otvore za izloge. Pa je pitanje bi li građevine u Ilici mogle podnijeti veći potres. 'Odstranimo li nosivi zid, nosivost je bitno manja. I to se ranije već događalo da su se kuće rušile zbog nestručne sanacije. To je u pravilu najveća opasnost', kaže dr. Uroš Bohinc voditelj Laboratorija za konstrukcije.
Ipak to ne znači da se ne može probijati nosive zidove. Može, ali na pravom mjestu.Dakle ako se ne pridržavamo pravila, zapravo smo sami krivi.
'Po statistikama koje smo dobili nešto više 53 posto građana u Hrvatskoj živi u objektima koji bi trebali biti otporni', dodao je Damir Čemerin, zamjenik zapovjednika civilne zaštite RH.
Na Haitiju ljudi su masovno stradali upravo zbog nestručno građenih kuća od loših materijala. Ono što je slomilo građevine u Italiji potresi su koji slijede nakon glavnog, stoga je bitno da objekt izdrži prvi udar kako bi sačuvali živu glavu.
Više doznajte u prilogu!
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
