Prve litre crnog zlata potekle su nedavno iz jedne od moslavačkih bušotina, s Jagičinog i zemljišta njezina prvog susjeda. 'To tako ostaje, mogu preko plota gledati', kaže Jagica.
Iako su vlasnici, od novog nalazišta koje je INA pronašla, ne trljaju ruke. Profitirati neće! Već su izračunali da će, kao naknadu za korištenje naftnih polja, godišnje dobiti oko 2 tisuće kuna. 'Ništa, ništa. Dobijemo godišnju rentu i to je to. Nafta je za druge, a ne za nas tu', iskrena je Jagica Luić.
Veliku Hrastilnicu već su prozvali malim Kuvajtom. No to što je bušotina pronađena na privatnom zemljištu, mještanima ne znači mnogo. Blagodati prirodnog bogatstva uživa lokalna samouprava. Oni ubiru rudnu rentu. S dosadašnjih 3,6, država ju je povećala na 5 posto.
>> INA pronašla novo nalazište nafte kapaciteta 600 barela dnevno
Kompaniji, koja je u većinskom mađarskom vlasništvu, ovo bi nalazište godišnje moglo donijeti više od 50 milijuna dolara prihoda. No, na račun općine Križ sjeda oko 3 i pol milijuna kuna.
Susjedna, ivanićgradska općina, jedna je od bogatijih naftom. 'Samo na našem području ima 600 kilometara i više različitih cjevovoda pod zemljom, koji se ne vide', kaže Boris Kovačić, gradonačelnik Ivanić Grada. Lani su od eksploatacije zaradili oko 8 milijuna kuna. No nerijetko lokalne vlasti i ne znaju koliko se nafte izvuče s njihovog područja.
'Ja ne gledam sve kroz rudnu rentu, naravno da navijam da bude još veća, a je li to objektivno, to je drugo pitanje, s obzirom na ukupnu izdašnost polja', dodaje Kovačić.
Najvišu rentu u Europi ima Rusija i to 22 posto. U susjednoj Sloveniji ona iznosi 18 posto. MOL, primjerice, u Mađarskoj plaća 12 posto. Velika Britanija, Norveška, Danska i Španjolska nemaju rudnu rentu. Hrvatska neće mijenjati koncesijsku naknadu na istraživanje i proizvodnju nafte.
'Promjene su u zakonu već ugrađene', kaže prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Iznos ne mijenja, ali u bescjenje daje svoje izvore nafte.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
